Rijeke širom svijeta imale su tokom 2025. godine jedan od najnižih protoka u više od tri decenije, pokazala je analiza Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
Količina slatke vode uskladištene na površini zemlje i ispod nje bila je 42 odsto ispod uobičajenog nivoa, prenosi „Gardijan“.
Prema analizi SMO, klimatske promjene doprinose sve promjenljivijem i nepredvidljivijem ciklusu vode, uz sve češće pojave ekstremnih suša i poplava.
Samo trećina rijeka imala normalan protok
Tokom posljednjih sedam godina zabilježen je najmanji broj rijeka sa „normalnim“ protokom od 1991. godine.
U 2025. godini, koja je bila među najtoplijim otkako postoje mjerenja, samo oko trećine svjetskih rijeka imalo je protok u granicama normale.
Protok je bio ispod ili znatno ispod normalnog na 36 odsto površine svjetskih riječnih slivova, dok je na 21 odsto zabilježen iznad ili znatno iznad uobičajenog nivoa.
Analiza je zasnovana na simulacijama 13 globalnih hidroloških modela i podacima o stvarno izmjerenim vremenskim uslovima.
Svjetske zalihe vode opadaju već deceniju
Generalna sekretarka SMO Selest Saulo upozorila je da svijet „troši svoju ušteđevinu“ kada je riječ o zalihama vode.
Ona je navela da količina vode uskladištene na kopnu opada već oko jedne decenije.
– Količina vode uskladištene na kopnu pokazuje trend opadanja od perioda 2014–2016. godine, što predstavlja trajan signal koji traje već čitavu deceniju – rekla je Saulo.
Glečeri izgubili oko 400 gigatona leda
Posebno zabrinjavajući podaci odnose se na svjetske glečere.
Svih 19 glavnih glacijalnih oblasti u svijetu četvrtu godinu zaredom izgubilo je masu leda.
Tokom 2025. godine glečeri su izgubili oko 400 gigatona leda, što je doprinijelo rastu globalnog nivoa mora za oko 1,1 milimetar.
SMO upozorava da se rijeke istovremeno suočavaju sa dodatnim pritiscima poput zagađenja i prekomjernog korišćenja vode.
Suše i poplave sve češće pogađaju iste regione
Analiza SMO obuhvata čitav ciklus vode – od protoka rijeka i podzemnih voda do isparavanja i transpiracije, zaliha vode na kopnu, snijega i leda.
U proteklih pet godina ispodprosječni protici ponavljali su se u velikim dijelovima Amazona i sliva La Plate, Sjeverne Amerike, centralne i istočne Afrike, centralne Azije i Bliskog istoka.
Direktor SMO za hidrologiju Vejn Dženkinson ocijenio je da istraživanje predstavlja poziv na djelovanje zbog kontinuiranog smanjenja vodnih resursa širom svijeta.
U svakoj od prethodnih pet godina širom svijeta zabilježene su rekordne poplave i suše, dok u pojedinim područjima nije bilo dovoljno vremena za oporavak između ekstremnih vremenskih događaja.
Podaci Svjetske meteorološke organizacije tako ukazuju na sve veći pritisak na svjetske vodne resurse i sve nestabilniji ciklus vode, koji direktno utiče na rijeke, podzemne vode, glečere i zalihe slatke vode.
