Iako je BiH u 2023. godini, ali i godinama ranije, najviše izvozila električnu energiju, pojedini sumnjaju da bi se uskoro mogla suočiti s tim da postane zavisna od njenog uvoza, a sve zbog dotrajalosti postojećih kapaciteta, prije svega termoelektrana.
S navedenim su saglasni i stručnjaci, poručujući da BiH još uvijek ne bi trebalo da ubrzano slijedi politiku tzv. Zelene agende, jer trenutno nema takav luksuz da ugalj zamijeni obnovljivim izvorima energije, poput vjetra i sunca, i da bi eventualni prestanak rada bilo kojeg postrojenja napravio ogroman problem.
A u skladu sa pričom o dotrajalosti termopostrojenja, gotovo da nijedna TE u BiH nije pri kraju svog radnog vijeka (izuzev Stanara), i sve one rade redovne remonte koji im produžavaju “život” za nekoliko godina ili otvaraju nove blokove.
Takva je i Termoelektrana Gacko, koja je nedavno obilježila 40 godina rada, a što bi prema prognozama trebalo da znači da je ispunila svoje radne obaveze. Ipak, i u Gacku su svjesni da bi gašenje elektrane značilo krah na mreži, jer se u ovoj hercegovačkoj opštini, uz TE Ugljevik, proizvodi gotovo dvije trećine struje za potrebe Srpske.
“Ako ne budemo vodili mudru politiku, mislim u energetskom sektoru, biće problema”, poručuje Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko.
Pojašnjava da u Srpskoj postoje strategije razvoja energetskog sektora, ali…
“Strategija razvoja energetike je ovdje kao ‘švedski sto’, bez konkretnih zaključaka. Institucije Srpske morale bi donijeti jasne smjernice u kom pravcu da se ide, da ne bismo došli u situaciju da u nekom momentu postanemo elektroenergetski zavisni”, navodi on.
Na pitanje na šta konkretno misli, Skoko odgovara:
“Ni u kom slučaju ne smijemo ići ubrzano prema toj Zeleni agendi. Jeste da postoje određeni pritisci i da će se prema tome morati ići, ali to mora ići znatno sporije, jer je tehnički nemoguće samo da se oslonimo na te izvore.”
Kako dalje kaže, jedino rješenje u ovom trenutku jeste ulaganje u proizvodno-ekološke rekonstrukcije i rudarsku opremu i mehanizaciju postojećih postrojenja.
“Tu prije svega mislim na RiTE Gacko i Ugljevik, jer to je izvjesna bazna energije na koju se može osloniti Republika Srpska. Tu su i tri hidroelektrane, ali su one nedovoljne za snabdijevanje domaćeg konzuma. Pored ovoga, naravno da treba da idemo u dalji razvoj zelenih izvora i u pravcu daljeg razvoja mreže i prekograničnih kapaciteta”, pojasnio je Skoko za “Nezavisne novine”.
Neki proizvodni termoenergetski kapaciteti u BiH stariji su i po dvije decenije od gatačkog. I u FBiH je slično kao u Srpskoj. Više od tri četvrtine električne energije proizvodi se u dvije termoelektrane, u Kaknju i Tuzli.
TE Kakanj ima izgrađenih sedam termoblokova, od kojih su u pogonu trenutno tri, sa ukupnom snagom 450 MW, od kojih je “najmlađi” izgrađen 1988. godine. U TE Tuzla postoji šest termoblokova, a u pogonu su četiri, od kojih je posljednji, odnosno Blok 6 izgrađen 1978. godine.
U obje TE se, pored električne, proizvodi i toplotna energija, a istek eksploatacionog vijeka termoblokova je između 2025. i 2035. godine.
Međutim, planovi su otvaranje novih termoblokova, jer su potrebe velike, a obnovljivi izvori energije još uvijek nisu u mogućnosti da situaciju uhvate pod kontrolu.
U TE Tuzla stvar pokušavaju riješiti izgradnjom Bloka 7, ali posljednje informacije govore da su kineski investitori odustali od tog projekta.
Ukoliko bi se to desilo, FBiH bi doživjela bankrot, upozorio je nedavno u intervjuu za “Nezavisne novine” Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku.
“Kada bi odustali od toga, BiH bi vrlo brzo ušla u spiralu nasilja jer ukoliko bi privreda FBiH bankrotirala, a odlukom da se ne gradi Blok 7 popločali bi taj put ka ekonomskoj propasti, posledice bi bile nezamislive”, rekao je Zdravković.
On je takođe poručio da su priče o obnovljivim izvorima energije bajkovite i da ona ne može zamijeniti ugalj, što su pokazale i Danska, Njemačka i druge države.
“Cela BiH zavisi od termoelektrana. Da li treba ulagati u remonte? Da. Da li treba napuštati energiju uglja? To nikako”, istakao je Zdravković.
Tvrdi da je jedini način da smanjimo upotrebu fosilnih goriva i da smanjimo zagađenje nuklearna energija, te gas.
“Ne postoji drugi način da vi imate bazični izvor i održavate balans u mreži sem nuklearne energije, ako želite da napustite ugalj”, kazao je Zdravković.
O ovoj tematici govorio je i Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, koji smatra da je rješenje problema u izgradnji novih kapaciteta.
“Postojeći kapaciteti su stari po 40, 50, pa i 60 godina i zbog dotrajalosti ne mogu servisirati rastuće potrebe za energijom privrede i stanovništva, posebno uzevši u obzir da se u zimskom periodu sve veći broj domaćinstava počinje grijati koristeći električnu energiju”, naglasio je on, dodajući da je “veliki dio hidropotencijala BiH i dalje neiskorišten i da nam energija treba odmah”.
