Osim toga, oni ističu da ovaj zakon treba posmatrati u širem kontekstu, posebno kada se radi o ponovnom uvođenju klevete u Krivični zakonik RS, a da je zabrinjavajuće da predlagač, prilikom onlajn konsultacija, nije adekvatno obrazložio niti potrebu donošenja ovog zakona niti je ukazao na koji način misli zaštititi pravo organizacija da učestvuju u procesima donošenja odluka i širem društvenom životu.
“Svi ovi zakoni će imati strašne posljedice na civilno društvo, slobodu izražavanja, novinarstvo i otvorenu i robusnu javnu debatu”, stoji u tekstu ovog mišljenja.
Takođe, oni upozoravaju da se BiH obavezala da će slijediti norme i preporuke EU, čija članica želi da bude.
“U mišljenju Evropske komisije iz 2019. godine ključni prioriteti 11 i 12 ističu da bi BiH trebalo da obezbijedi otvoreno okruženje za građansko društvo i da garantuje slobodu izražavanja i medija, kao i zaštitu novinara”, naglašeno je u ovom dokumentu.
Venecijanska komisija, kako je istaknuto, poziva vlasti RS da ne usvajaju ovakav zakon, već da se angažuju u daljim konsultacijama sa svim zainteresovanim stranama s ciljem garantovanja uživanja prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u RS.
“Ukoliko javne vlasti ipak nastave sa usvajanjem ovog nacrta zakona, od ključne je važnosti jasno obrazložiti potrebu za njim. To podrazumijeva sprovođenje procjene rizika u sektoru civilnog društva i značajno revidiranje i poboljšanje postojećih odredaba kako bi se osigurala usaglašenost sa principima pravne sigurnosti, legitimnosti, neophodnosti i proporcionalnosti u skladu sa međunarodnim standardima ljudskih prava”, naglašeno je.
Oni upozoravaju i da nije jasno obrazložen razlog donošenja ovog zakona, kao i da nisu provedene procjene rizika kako bi on mogao uticati na slobodu rada ovih organizacija.
“Obrazloženje Nacrta zakona samo se odnosi na nedostatnost postojećeg pravnog okvira i potrebu za poboljšanjem transparentnosti udruženja ili nevladinih organizacija koje primaju sredstva iz inostranstva. U tom pogledu, ODIHR i Venecijanska komisija ponavljaju da poboljšanje transparentnosti samo po sebi ne predstavlja legitimni cilj kako je propisano međunarodnim instrumentima”, naglašeno je.
Nacrt, kako je upozoreno, ne definiše zaštitne mjere koje sprečavaju potencijalni rizik zloupotrebe propisa ili diskriminatorne mjere koje mogu dovesti do ograničavanja rada organizacija.
“Postoji takođe snažan rizik da se odredbe nacrta primijene bez poštovanja načela proporcionalnosti”, ističe se u tekstu.
Osim toga, naglašeno je da ovaj zakon nije uporediv s američkim Zakonom o stranim agentima, koji je Vlada RS navela kao uzor za ovaj tekst.
“Prema američkom zakonu, organizacija ne treba da se registruje samo jer se finansira iz stranog izvora. Umjesto toga, ona mora biti agent strane vlade, što znači da mora biti pod kontrolom i da direktno radi za stranu vlast. Osim toga, američki zakon nije donesen kako bi regulisao rad građanskog društva ili medijskih predstavnika, već bilo kojeg entiteta”, zaključili su oni.
Nezavisne.com
