Iako nisu obavezujuće, preporuke Venecijanske komisije u vezi sa funkcionisanjem Ustavnog suda BiH u suprotnosti su sa Ustavom Bosne i Hercegovine jer se predlaže da se pravilima mijenja nešto što je propisano samim Ustavom BiH.
“Komisija poziva, ni manje ni više, da Ustavni sud BiH sebe pretvori u ustavotvorca time što bi on svojim pravilima mijenjao nešto što je već propisano Ustavom BiH i to može biti izmijenjeno samo odgovarajućom promjenom tog ustava od strane Parlamentarne skupštine BiH”, rekao je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.
Naime, Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, još 19. januara 2024. godine od Venecijanske komisije zatražila je odgovore i mišljenje na osam pitanja koja se odnose na funkcionisanje Ustavnog suda BiH.
Suština pitanja sadržana je u tome da u Ustavnom sudu BiH trenutno radi šest od ukupno devet sudija, a od tih šest, troje su domaće sudije koje će zbog navršenih 70 godina otići u penziju u novembru 2024, decembru 2025. i oktobru 2026. godine.
Obaveza o odlasku u penziju sa navršenih 70 godina propisana je samim Ustavom BiH, međutim, uprkos tome, Venecijanska komisija predložila je da Ustavni sud BiH svojim pravilima produži mandat sudijama tog suda i nakon navršene 70. godine života.
Osim toga, Galićeva je od Venecijanske komisije tražila odgovore i na pitanje u vezi sa kvorumom, navodeći da Veliko vijeće koje se sastoji od šest domaćih sudija praktično ne funkcioniše, što je dovelo do toga da je u februaru ove godine pred Ustavnim sudom BiH bilo gotovo osam hiljada neriješenih predmeta.
U ovom slučaju, Venecijanska komisija predložila je da Ustavni sud svojim pravilima propiše drugačiji način glasanja pri donošenju odluka, time što bi pravilima bilo određeno da Ustavni sud većinom glasova od prisutnih sudija donosi odluke u pojedinačnim predmetima.
To je suprotno Ustavu BiH kojim je propisano da kvorum, što znači i za rad i za odlučivanje, čini većina od ukupnog broja sudija, a ne od prisutnih sudija. U suštini, Ustavom BiH propisano je da za donošenje odluke u svakom predmetu treba da glasa većina od devet sudija, koliko ih ima u Ustavnom sudu BiH.
“Kada Venecijanska komisija daje ovakve prijedloge, time jasno poziva na teško kršenje Ustava BiH, što je težak poraz ne samo za vladavinu prava, nego i za kredibilitet te komisije i Savjeta Evrope u cjelini, jer je ta komisija pravno savjetodavno tijelo tog savjeta iz kojeg nikako ne bi trebalo da se šalju ovakve antiustavne poruke”, rekao je Blagojević.
