BiH je dobila uslovno zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, kako je i najavljivano ranije. Komisija predlaže da se otvore pregovori sa BiH onog časa kada budu ispunjeni uslovi za usklađenost.
Evropska komisija preporučuje da Savjet EU započne pregovore s BiH kada budu ispunjeni neophodni uslovi, odnosno kada bude dostignut određen stepen usaglašavanja sa EU kriterijumom.
Ovo je danas izjavila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predstavljajući izvještaj o napretku BiH na putu ka učlanjenju u EU. Ona je pohvalila brojne političke i pravne korake u BiH, prije svega brz početak rada novog saziva Savjeta ministara u januaru, ali i prozvala vlasti Republike Srpske zbog, kako je navela, donošenja niza protivustavnih zakona.
– BiH je preduzela cijeli niz koraka, brzo fomiranje Savjeta ministara u januaru 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Isto tako, primjećujemo da je entitet Republika Srpska donio niz protivustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će objaviti izvještaj o napretku u martu 2024. godine – rekla je fon der Lajenova.
Prema njenim riječima, BiH je ostvarila napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, pranja novca i terorizma.
Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. godine, BiH je dobila zadatak da ispuni 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019, a odnose se na demokratiju, funkcionalnost, vladavinu prava, osnovna prava i reformu javne uprave.
Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo u EU u februaru 2016. godine, Bosna i Hercegovina je dobila zadatak da ispuni 14 ključnih prioriteta, kako je navedeno u Mišljenju Komisije iz maja 2019. godine u smislu demokratije/funkcionalnosti, vladavine prava, osnovnih prava i reforme javne uprave.
Nakon što Komisija ocijeni da je Bosna i Hercegovina postigla neophodan stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo,i da je ispunila 14 ključnih prioriteta, Komisija će preporučiti otvaranje pregovora o pristupanju EU.
Na osnovu zaključaka Savjeta Evropske unije iz decembra 2019. Komisija svoje godišnje izvještaje fokusira na implementaciju zakona u Bosni i Hercegovini 14 ključnih prioriteta, navodi se u izvještaju EK.
Kolegijum evropskih komesara je razmatrao izvještaje o napretku zemalja kandidata za EU, kao i eventualni Paket proširenja. U fokusu su zemlje Zapadnog Balkana, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska.
Kako se navodi, Bosna i Hercegovina, Ukrajina i Moldavija mogle bi u martu naredne godine početi procedure pregovora o ulasku u Evropsku uniju, pod uslovom da napreduju u reformama, posebno u vladavini zakona i transparentnosti vlasti.
Rješavanje svih 14 prioriteta je dokaz spremnosti BiH da napravi iskorak
Tokom svoje posjete početkom novembra, a uoči objavljivanja izvještaja, predsjednica Europske komisije Ursula von der Lajen u Sarajevu je poručila da Bosna i Hercegovina treba djelovati jedinstveno i nastaviti rad na ispunjavanju 14 prioriteta, kako bi kao jedinstvena, suverena i nezavisna zemlja postala punopravna članica Evropske unije.
“Rješavanje svih 14 prioriteta, a pogotovo onih koji se odnose na uspostavu i jačanje vladavine prava, poput zakona o sudovima i o sukobu interesa su važni prije svega za ovu zemlju i to treba naglasiti. To će biti dodatni dokaz spremnosti i sposobnosti vaše zemlje za napravi iskorak na putu ka EU”, rekla je Von der Lajen.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u utorak je uputila pismo evropskom komesar za proširenje Oliveru Varheljiju u kojem navodi kako je BiH učinila vidljive pomake i značajan napredak, osobito na potpunom usklađivanju svojih spoljnopolitičkih stavova sa stavovima Evropske unije, unaprjeđenju vladavine prava, borbi protiv korupcije, jačanju ekonomske stabilnosti, te izgradnji inkluzivnog i funkcionalnog bosanskohercegovačkog društva.
Stoga je izrazila nadu u pozitivne ocjene i preporuke kako bi, sukladno dosadašnjim pozitivnim rezultatima, dodatno dinamizirali reformski proces, opravdali dodijeljeni status kandidata i otvorili novo poglavlje na putu BiH prema EU otpočinjanjem pretpristupnih pregovora za punopravno članstvo.
Optimizam domaćih političara
Uprkos polovično ispunjenim obvezama, među domaćim političarima vlada optimizam da bi izvještaj Evropske komisije moglo biti pozitivno. Vladao je i optimizam da će Savjet EU donijeti odluku o početku pregovora s BiH do kraja godine, međutim rokovi se produžuju.
Do sada su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Austrija i još neke zemlje tražile da BiH dobije datum za početak pregovora, s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane, neke zemlje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora, insistirajući na tome da BiH prvo ispuni zadane uslove.
Kako u utorak piše “Politico” pozivajući se na evropske zvaničnike, Evropska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Ovaj list navodi da “zeleno svjetlo” za BiH nije dobro prošlo među nekim diplomatima EU koji su ukazivali na nazadovanje BiH u pogledu vladavine prava. Kako se dodaje, oni su izrazili negodovanje za eventualno otvaranje pregovora s BiH jer ”kako bi onda mogli očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme”.
Kada je u pitanju odluka o datumu početka pregovora s BiH, ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže kako se sada spominje mart iduće godine, naglasivši da bi našoj zemlji puno značilo da to ipak bude do kraja godine.
S obzirom na to da je kraj godine sve bliže, ostaje pitanje je li to dovoljno vremena da političari usvoje svih 14 ključnih prioriteta ili, s druge strane, pitanje početka pregovora naše zemlje ipak zavisi o opredijeljenosti zemalja članica žele li našu zemlju u svojoj porodici.
Konačnu odluku o eventualnom otvaranju pregovora s BiH donosi Savjet EU koje će zasjedati polovinom decembra. Uoči tog sastanka visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Dzosep Borelj okupit će u Briselu lidere zapadnog Balkana.
Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je krajem prošle godine dobila status kandidata, iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Prema mišljenjima nekih analitičara, Evropska unija tada se vodila geopolitičkim dešavanjima u svijetu više nego što je BiH doista zaslužila status kandidata.
