Rat u Ukrajini ulazi u period u kojem se sve više postavlja pitanje koliko dugo Kijev može da održi sadašnji intenzitet borbi. Istovremeno, u Evropskoj uniji raste pritisak da se dosadašnja politika prema sukobu prilagodi stanju na frontu, raspoloživim ukrajinskim resursima i mogućnostima Rusije da nastavi vojnu kampanju.
„Spektator“: Ukrajina u sve težoj situaciji
Britanski nedjeljnik „Spektator“ ocjenjuje da Ukrajina gubi rat i da evropski saveznici Kijeva trenutno nemaju realan plan kojim bi mogli da preokrenu situaciju na frontu.
U analizi se posebno izdvajaju tri strateške greške koje su, prema ocjeni lista, dodatno suzile mogućnost promjene odnosa snaga.
Prva je činjenica da pojedine evropske zemlje i dalje kupuju ruske energente. Druga je nedovoljna količina dalekometnog naoružanja i sistema protivvazdušne odbrane dostavljenih Ukrajini, dok se kao treća navodi nespremnost da se ozbiljnije razmotri mogućnost pregovora sa Moskvom.
Kijev suočen sa nedostatkom novca i ljudstva
Položaj Ukrajine dodatno komplikuje odnos ruskih proizvodnih kapaciteta i ukrajinskih mogućnosti odbrane. Rusija nastavlja proizvodnju raketa i bespilotnih letjelica, dok je za Kijev sve veći izazov obezbjeđivanje dovoljne količine sredstava protivvazdušne odbrane.
Posebno ozbiljan problem predstavljaju novac i ljudstvo. Prema navodima iz analize, Ukrajina je već potrošila najveći dio odbrambenog budžeta planiranog za 2026. godinu i suočava se sa nedostatkom od oko 26 milijardi evra.
Istovremeno, kao jedan od ključnih problema navodi se obezbjeđivanje dovoljnog broja raketa za sisteme „Patriot“, kao i vojnika i finansijskih sredstava potrebnih za nastavak rata.
Ruski udari povećavaju pritisak
U takvim okolnostima postavlja se pitanje sposobnosti Kijeva da dugoročno održava odbranu, dok Rusija nastavlja kampanju udara na ukrajinske gradove, privredne objekte i infrastrukturu.
Dugotrajni rat dodatno iscrpljuje Ukrajinu, koja istovremeno mora da finansira vojsku, nadoknađuje gubitke u ljudstvu i održava ključne sisteme protivvazdušne odbrane.
Različiti pogledi na ciljeve rata
Analiza „Spektatora“ ukazuje i na različito viđenje ciljeva rata.
Prema ocjeni britanskog lista, američki predsjednik Donald Tramp pogrešno procjenjuje da bi ponude o ekonomskoj saradnji mogle značajnije da utiču na odluke Kremlja. Moskva, kako se navodi, rat posmatra kao pitanje od ključnog bezbjednosnog značaja za Rusiju.
Istovremeno, autori analize smatraju da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski precjenjuje mogućnost Ukrajine da vojno porazi Rusiju, kao i sposobnost ukrajinskih snaga da dugoročno zaustave rusko napredovanje.
Tri problema evropske politike prema Ukrajini
Odgovornost za sve teži položaj Kijeva u analizi se dijelom prebacuje i na njegove evropske saveznike.
Tri problema zbog kojih Evropa nema jasno definisan način za ostvarenje svojih ciljeva u Ukrajini su:
- nastavak kupovine ruskih energenata,
- ograničene isporuke dalekometnog oružja i sistema protivvazdušne odbrane,
- politička nespremnost za ozbiljnije razgovore sa Moskvom.
Da li se otvara prostor za pregovore sa Rusijom?
Istovremeno se, prema ovoj analizi, pojavljuju prvi znaci slabljenja političkog otpora u Evropskoj uniji prema direktnijim kontaktima sa Rusijom.
Dok Moskva nastavlja vojni pritisak, pitanje eventualnih pregovora postepeno se pomjera od politički gotovo neprihvatljive teme ka jednoj od mogućnosti o kojoj se sve otvorenije razgovara.
Procjena britanskog lista je da Kremlj pokušava da pojačanim pritiskom na Ukrajinu dodatno oslabi sposobnost Kijeva za nastavak rata i tako stvori povoljniju poziciju za eventualno političko rješenje sukoba.
Foto: Tanjug/AP
Izvor: Glas Srpske
