Spoljnotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine iz mjeseca u mjesec sve više raste, a tokom tri kvartala ove godine on je iznosio skoro 9,5 milijardi KM.
Tako je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u periodu januar – septembar ove godine izvoz iznosio 11,885 milijardi KM, što je za 6,1% manje nego u istom periodu 2023. godine.
“Uvoz je iznosio 21,311 milijardi KM, što je za 2,6% više nego u istom periodu prethodne godine”, navodi se u izvještaju Agencije za statistiku BiH koji je objavljen u ponedjeljak.
Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,8%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 9,426 milijardi KM.
“Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je 1,991 milijardu KM, što je za 15,6% manje nego u istom periodu 2023. godine, dok je uvoz iznosio 2,508 milijardi KM, što je za 2,8% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 79,4%”, piše u podacima.
Ističe se da je izvoz u zemlje EU iznosio 8,768 milijardi KM, što je za 5,9% manje nego u istom periodu 2023. godine.
“Uvoz je iznosio 12,668 milijardi KM, što je za 4% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 69,2%”, stoji u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da je naša izvozna dinamika direktno zavisna od kretanja industrijske proizvodnje u EU s obzirom na integrisanost našeg izvoza u evropske proizvodne lance.
“Stagnacija u proizvodnji trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u prvoj polovini ove godine odrazila se na obim našeg izvoza u kojem dominiraju resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi. Takođe, cijene resursa koje mi izvozimo usljed manje tražnje imaju nepovoljnu konjunkturu na svjetskom tržištu, što takođe utiče na opadanje vrijednosti izvoza”, naveo je Mlinarević.
Dodao je da, sa druge strane, izdašne doznake iz inostranstva i rast zarada u javnom sektoru dinamiziraju uvoz koji se kreće uzlaznim trendom.
“Obaranje referentne kamatne stope od strane Evropske centralne banke mogao bi podstaći rast potrošnje, investicija i proizvodnje u EU, od čega bi mogao i profitirati naš izvoz”, naglasio je Mlinarević.
Ekonomista Igor Gavran kaže da ne moramo čekati na oporavak EU, ali se ipak već decenijama naša privreda isključivo orijentiše na EU i regiju.
“Uz autodestruktivnu politiku sankcija EU Ruskoj Federaciji i rastuće slijepo kopiranje američkog protekcionizma u odnosu prema Kini neizvjestan je oporavak privrede, jer im politika i ideologija potpuno dominiraju nad ekonomskim promišljanjem i interesima. Naša privreda se dugo prilagođavala tržištu regije i EU i teško je preko noći uskočiti na neko potpuno drugačije tržište, a pogotovo bez podrške vlasti za promociju, izbjegavanje necarinskih, tehničkih i drugih barijera. I da nije došlo do krize u EU, mi bismo morali, ako želimo izbjeći ovakve poremećaje, da širimo poslovanje na težišta izvan EU, ali to je kompleksno i dugoročno rješenje, a ne nešto što nam do kraja godine može riješiti pitanje aktuelnog problema.
Ozbiljna veća treća tržišta su nam potrebna, ali na prodoru tamo treba ozbiljno i dugoročno raditi i samo oni koji imaju i sredstva, i kvalitet, i promociju, i upornost mogu očekivati uspjeh. Ja sam se nadao da ćemo iskoristiti to što nismo uveli sankcije Ruskoj Federaciji da na njihovom tržištu zamijenimo neke dobavljače iz EU, ali nažalost, i tu je samo postojala prazna priča”, objasnio je Gavran.
