21. Maja 2026.

U susret fajnal-foru Evrolige: svi rekorderi, tu je igrač Partizana i bivši igrač Zvezde

Završni turnir Evrolige uvek je prilika za ispisivanje novih stranica istorije. U modernoj eri takmičenja, od 2002. godine, postavljeni su rekordi koji i danas deluju nedostižno – od individualnih dostignuća do timskih podviga.

Fajnal-for Evrolige predstavlja vrhunac evropske klupske košarke, a utakmice koje odlučuju šampiona Evrope redovno donose partije koje ostaju upamćene decenijama.

Iako su neki podvizi, poput onog Serhija Ljulja koji je postao najbolji strelac u istoriji završnih turnira, obeležili novije doba, brojni rekordi stoje netaknuti godinama.

Rekordi moderne ere obuhvataju gotovo sve statističke kategorije – od poena i indeksa korisnosti do skokova, asistencija i blokada.

Poeni – dvojica dele vrh

Rekord po broju postignutih poena na jednoj utakmici fajnal-fora dele dvojica košarkaša.

Prvi je do tog učinka stigao Trajan Lengdon, koji je u dresu CSKA iz Moskve u meču za treće mesto 2010. godine protiv Partizana (90:88) postigao 32 poena. Amerikanac je tada šutirao 8/14 iz igre i pogodio 12 slobodnih bacanja.

Njemu se kasnije pridružio Alek Piters. Krilni centar Olimpijakosa je u duelu za treće mesto protiv Panatinaikosa (97:93) takođe ubacio 32 poena, uz šest pogođenih trojki iz 11 pokušaja.

Iza njih ostaju Evan Furnije sa 31 poenom, kao i Nando de Kolo i Šejn Larkin sa po 30.

Na prvih 15 pozicija nema nijednog srpskog igrača.

Indeks korisnosti – Larkinov učinak i dalje nedostižan

Kada je reč o ukupnom statističkom učinku, Šejn Larkin drži rekord još od 2019. godine.

Američki bek je u polufinalnoj pobedi Efesa nad Fenerbahčeom (92:73) zabeležio indeks korisnosti 43, uz 30 poena, sedam skokova i sedam asistencija.

Na drugom mestu nalaze se Edi Tavares i Nikola Mirotić sa indeksom 39. Tavares je do tog rezultata stigao u pobedi Real Madrida nad Barselonom 2023. godine, dok je Mirotić isti indeks ostvario u porazu Barselone od Reala godinu dana ranije.

Asistencije – Kampaco ispred konkurencije

Argentinski plejmejker Fakundo Kampaco drži rekord sa 15 asistencija, koliko je zabeležio u pobedi Real Madrida nad Fenerbahčeom (94:75) u meču za treće mesto 2019. godine.

Ipak, kada se gleda ukupna istorija fajnal-for turnira, najviše asistencija ima Serhio Rodrigez.

Drugo mesto po broju asistencija na jednoj utakmici drži igrač Partizana Nik Kalates sa 13, dok je treći Terel Mekintajer sa 12 asistencija u dresu Sijene 2008. godine.

Ник Калатес

Nik Kalates

Od 6. do 15. mesta nalazi se i Vasilije Micić sa devet asistencija, kao i nekadašnji igrač Crvene zvezde, Makedonac Vrbica Stefanov, koji je crveno-beli dres nosio u sezoni 2006/2007.

Skokovi – Tavares u društvu velikana

Rekord sa 15 skokova na jednom meču dele trojica igrača.

Poslednji koji je do tog dostignuća stigao bio je Edi Tavares u polufinalu 2023. godine protiv Barselone. Pre njega isti učinak imali su Maseo Baston u finalu 2006. i Dejvid Andersen u dresu CSKA 2005. godine.

Tavares je vlasnik i rekorda po broju skokova tokom jednog fajnal-for vikenda – ukupno 25.

Rekord po broju ofanzivnih skokova (osam) dele Entoni Rendolf i Edi Tavares, dok je najviše defanzivnih skokova (13) zabeležio Šon Stonruk iz Sijene 2011. godine.

Ukradene lopte, blokade i izgubljene lopte

Aron Džekson, nekadašnji bek CSKA, rekorder je sa sedam ukradenih lopti u meču protiv Olimpijakosa u polufinalu 2015. godine.

Iza njega je Čak Ejdson, nekadašnji igrač Makabija sa šest ukradenih lopti.

Najviše blokada na jednoj utakmici ima Maseo Baston – šest u polufinalu 2006. godine u dresu Makabija. Po pet blokada upisali su Gregor Fučka i Ekpe Judo.

Negativni rekord po broju izgubljenih lopti (sedam) drži Markus Braun sa meča iz 2005. godine. Bogdan Bogdanović je među desetoricom igrača koji dele drugo mesto sa po šest izgubljenih lopti.

Finale 2024. donelo nove standarde

Finale 2024. godine između Real Madrida i Panatinaikosa donelo je i nekoliko novih rekorda.

Real je u prvoj četvrtini postigao 36 poena, što predstavlja najveći broj poena u uvodnoj deonici jednog finala u modernoj eri Evrolige.

Ukupno 61 poen obe ekipe u prvoj četvrtini takođe je novi rekord fajnal-fora.

Ipak, Panatinaikos je u trećem periodu sveo Real na samo sedam poena i tako izjednačio rekord za najmanji broj primljenih poena u jednoj četvrtini finala.

Fajnal-for u Atini počinje u petak, 22. maja utakmicama polufinala između Olimpijakosa i Fenerbahčea, te Valensije i Real Madrida. 

Veliko finale zakazano je za nedelju, 24. maj. 

Podijeli vijest na: