Bogojavljenje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika, koji predstavlja objavljivanje Bogočovjeka i uvođenje Hrista u mesijansku misiju. Toga dana se, posle krštenja Isusa Hrista u rijeci Jordan, koje je obavio Jovan Krstitelj, Sveti Duh u vidu goluba spustio na rame Isusovo i začuo se glas Boga Oca s Neba. Tako se Bog javio u tri ličnosti: Oca, Sina i Svetog Duha.
Zamislite želju u ponoć
Otvaranje nebesa je najpoznatiji običaj vezan za Bogojavljensku noć. Naime, vjeruje se da se dan pred Bogojavljenje, tačno u ponoć otvaraju nebesa. Tom prilikom treba da se pogleda u nebo i zamisle želje za koje se vjeruje da će se sigurno ostvariti.
Običaj je da neudate djevojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se vjeruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.
U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade djevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegdje se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbjeći svađa među njima.
Običaj je negdje da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snijega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu.
Zarad boljeg zdravlja u rijeci se ritualno izvodilo kupanje pred samo svanuće na Bogojavljenje. Ovaj ritual mogli su da izvode isključivo zdravi ljudi.
U rijeku se baca Časni krst, a mladići se takmiče koji će prvi da stigne do njega. Za onog mladića koji prvi dopliva do njega vjeruje se da će imati sreće tokom cijele godine, prenose Novosti.
