Švajcarska kompanija “ArCore AG” pronašla je nakon istraživanja koja traju četiri i po godine litijum kod Lopara, a građani će poslije svih relevantnih izvještaja referendumom odlučiti da li žele da se ove mineralne sirovine kopaju.
Iz ove kompanije, čija je ispostava u Laktašima, saopšteno je da su uspješno završena sva potrebna istraživanja za otkrivanje nalazišta mineralnih sirovina u regiji opštine Lopare.
“Sve je sprovedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom nivou. Kompanija ispunjava sve uslove za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovog evropskog nalazišta mineralnih sirovina. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u periodu od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum-karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora”, navedeno je u saopštenju.
Inače, ove sirovine se nazivaju “sirovinama budućnosti” i ključne su u proizvodnji baterija za elektromobilnost ili skladištenje energije, u medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima, čije snabdijevanje postaje sve izazovnije.
Matijas Šmid, predsjednik Odbora direktora “ArCore AG”, kazao je da su dosadašnji rezultati pokazali mogućnost ekološki opravdanog korištenja mineralnih sirovina sa fokusom na “zelenu” eksploataciju, sa smanjenom emisijom ugljen-dioksida i demografski povoljnim uticajem na cjelokupnu zajednicu Lopara.
“Potrebno nam je lokalno stanovništvo, kome takođe želimo dati trajnu perspektivu u njihovoj matičnoj regiji. Osim toga, postojaće potreba za imigracijom stanovništva za rad u modernom rudniku i u srodnim aktivnostima”, naveo je Šmid, čime je potvrdio da ova kompanija želi koncesiju na eksploataciju ovih sirovina.
Ipak, kako kaže Rado Savić, načelnik opštine Lopare, građani će referendumom odlučiti da li žele eksploataciju litijuma, ali tek nakon svih izvještaja relevantnih institucija i dokaza da eksploatacija neće uticati na životnu sredinu.
“Upoznati smo sa istraživanjima, a švajcarska firma istraživanja vrši od 2018. godine i ima sve dozvole resornog ministarstva. Trenutno se ništa ne radi. Očekujemo zvaničnu prezentaciju rezultata i nakon toga uključivanje stručne javnosti. Mi ćemo tražiti mišljenje relevantnih institucija RS i Srbije u kojoj mjeri to utiče na životnu sredinu, kao i tehnologija koju bi eventualno primjenjivali. Ako bi u nekom trenutku došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primjenjivati i kako će to uticati na životnu sredinu i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku donijeti referendumom građana. Samo istraživanje po sebi nije prouzrokovalo narušavanje ekosistema, ali da bi se nastavilo dalje, potrebna su mišljenja relevantnih institucija i da se to transparentno sagleda, a mi ćemo odrediti onako kako naši građani budu rekli”, istakao je Savić i dodao da su građani zabrinuti, i to najviše zbog protesta zbog litijuma u Jadru u Srbiji.
Podsjećamo, veliki protesti građana u mnogim sredinama u Srbiji su doveli do toga da Vlada Srbije 20. januara 2022. godine ukine Uredbu o utvrđivanju prostornog plana područja posebne namjene za realizaciju projekta “Jadar”.
Oglasio se i ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, koji je kazao da je Ministarstvo upoznato sa istraživanjima, te da je svaki projekat koristan za Republiku Srpsku.
“U ovoj fazi istraživanja potvrđeno je postojanje te sirovine na tom području. Vidjećemo kasnije kako će se ta aktivnost odvijati, daleko je od toga da će doći do eksploatacije i razvijanja proizvodnje. Sve institucije imaju pozitivan stav prema istraživanjima, a eventualna proizvodnja i prateće aktivnosti otvorile bi do 1.000 lokalnih radnih mjesta direktno i između 3.000 i 5.000 radnih mjesta indirektno, što bi ekonomski revitalizovalo cijelu regiju”, naglasio je Đokić.
Neki mediji su objavili da je pronađeni litijum kod Lopara vrijedan oko 10 milijardi dolara, te da bi, ako se eventualno počne kopati, iskopavanja trajala oko 65 godina.
