Samo 37 odsto evropskih jezera i rijeka ispunjava kriterijume za dobro ekološko stanje, a više od dvije trećine je pod uticajem prekomjernih nivoa hemijskih zagađivača, upozorava Evropska agencija za okolinu (EEA) u novom izvještaju, prenosi “EuroNews”.
Štaviše, gotovo četvrtina podzemnih voda, koje snabdijevaju dvije trećine pitke vode u Evropi, nije uspjela dostići zakonski prag dobrog hemijskog statusa, a nitrati i pesticidi iz poljoprivrede odgovorni su za značajno onečišćenje.
EEA je zaključila da se Evropa suočava s “ozbiljnim izazovima sigurnosti vode” – upozorenje je to koje dolazi osam mjeseci nakon što je Evropska komisija odbacila planiranu inicijativu otpornosti na vodu namijenjenu rješavanju sve većeg zagađenja u vodi za koji EU nadzornik okoline kaže da sada utiče na 20 odsto teritorija EU i 30 odsto njenih stanovnovnika.
“Iako su ove statistike alarmantne, one čak ne daju potpunu sliku jer se procjenjuje samo prema ograničenom i zastarjeloj listi zagađivača”, rekla je Sara Johanson, stručnjak za sprečavanje zagađivanja vode pri Evropskoj kancelariji za okolinu.
Novi izvještaj slijedi strašnu procjenu kvaliteta vode
Prema Okvirnoj direktivi o vodama (WFD) Evropske unije, vlade su dužne osigurati – osim nekih izuzetaka pod olakšavajućim okolnostima – da sve površinske i podzemne vode postignu dobro stanje u pogledu hemijskog zagađenja i zdravlja ekosistema do 2027. godine.
Novi izvještaj slijedi jednako strašnu procjenu kvalitete vode koju je EEA objavila 2019. godine i sugeriše da je postignut mali napredak uprkos krajnjem roku. Zelene grupe reagovale su udvostručivši poziv izvršnoj vlasti EU da osigura sprovođenje postojećeg zakonodavstva, uključujući nove zahtjeve u Zakonu o obnovi prirode.
“Vraćanje najmanje 25 000 kilometara rijeka u njihovo stanje slobodnog protoka nije samo ekološka nužnost: to je predanost bioraznolikosti i našoj budućnosti,” rekao je Andras Krolop, voditelj politike bioraznolikosti u “The Nature Conservancy Europe”, pozivajući se i na UN-ov izvještaj koji je predmet globalnog samita kasnije ovog mjeseca.
“Evropa ima globalnu obavezu prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti i Zakonu o obnovi prirode da postigne ovaj cilj”, dodao je.
255 milijardi evra ulaganja
Uz stalni problem zagađenja i začepljenja evropskih prirodnih vodenih puteva, industrijska tijela ove su sedmice podigla uzbunu zbog golemih ulaganja koja će biti potrebna za rješavanje rastućeg problema nestašice vode, pogoršanog klimatskim promjenama.
Water Europe – trgovačka zadruga koja zastupa istraživače i proizvođače tehnologije za pročišćavanje i upravljanje vodom – objavila je u ponedjeljak (14. oktobra) studiju koja sugeriše da će u sljedećih šest godina biti potrebno uložiti 255 milijardi evra da bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom EU, prenosi “EuroNews”.
Direktor lobističke grupe Durk Krol rekao je da je ulaganje ključno ako EU želi ispuniti svoje “Green Deal” i industrijske ciljeve.
“Naš cilj s ovom studijom je pružiti djelotvorne uvide o tome kako možemo osigurati dostupnost vode za prirodu i privredne aktivnosti, utirući put prema društvu pametnom prema vodi”, rekao je.
Nedostatak pouzdanih podataka
U međuvremenu, grupa od 13 kompanija, u međuvremenu je objavila zajedničku izjavu pozivajući kreatore politike EU da uvedu digitalne tehnologije kako bi uskladili “jako fragmentisano” upravljanje vodama koje otežava sprovođenje WFD-a i druge direktive o vodi za piće, otpadnim vodama, industrijskim emisijama i sprečavanju poplava.
“Trenutno postoji nedostatak pouzdanih podataka i nedostatak mjerenja na nivou EU, na primjer o pitanjima kao što je curenje vode – što zauzvrat dovodi do nedostatka uvida u to koje konkretne radnje treba preduzeti”, pišu.
U svom pismu imenovanoj koordinatorki EU-a za okolinu Džesiki Rosvol, Ursula fon der Lejen zadužila ju je da dovrši zakašnjelu strategiju otpornosti.
“Ova strategija baviće se učinkovitošću vode, nestašicom, zagađenjem i rizikom povezanim s vodom. Cilj će biti poboljšanje konkurentne inovativne prednosti naše vodne industrije, razvoj čiste tehnologije, pristup kružnoj privredi i uključivanje prijedloga za digitalizaciju upravljanja vodom, ciklusa i komunalnih usluga”, napisala je Fon der Lejen, prenosi “Glas Slavonije“.
