U Banjaluci je održana premijera dokumentarnog filma “Ishod” o masovnom egzodusu više od 150.000 sarajevskih Srba, koji su bili primorani da napuste svoje domove nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik istakao je da su sarajevski Srbi bili zajednica na izuzetno visokom nivou obrazovanja, jedna od najobrazovanijih i najstručnijih srpskih zajednica u BiH i da je zbog toga to nije samo gubitak kuća i stanova već i gubitak kulturnog, intelektualnog i obrazovnog potencijala.
On smatra da je veoma važno snimati filmove o stradanju jer bi se, u suprotnom, srpskom narodu mogle ponoviti takve tragedije.
U obraćanju publici prije premijere Dodik je naveo da je riječ o djelu koje se bavi temom koja je dugo ostajala po strani i kojom se nije mnogo bavilo, iako je od izuzetnog značaja za Srbe u cjelini.
Ukazao je da je stradanje Srba kontinuirano, a da je posebno izraženo u Sarajevu, koje je napustila prva etapa srpskog stanovništva već na početku rata, ostavljajući iza sebe značajan kapital.
Stradanje sarajevskih Srba, istakao je Dodik, kao i egzodus koji se desio na kraju rata, rezultat je složenih okolnosti.
Naveo je da je oko 18.000 Srba na tom prostoru bilo suočeno sa mnogo većim brojem muslimana u Sarajevu, da je to bio strateški važan prostor i borba koja se morala voditi.
“Bilo je jasno da bi prodor iz Sarajeva prema Palama i dalje mogao ozbiljno ugroziti samu mogućnost formiranja i opstanka Republike Srpske. Kada se posmatra strateški, ukoliko bi se otvorio koridor prema Zenici i Tuzli, pitanje je da li bi uopšte došlo do pregovora ili bi se nastavilo sa pokušajima da se Republika Srpska eliminiše. Zbog toga je važno da se ova tema stradanja Srba istražuje i predstavi javnosti”, naglasio je Dodik.
Dodik je ocijenio da su događaji na ovim prostorima bili dio širih procesa, da sankcije i pritisci koje je srpski narod trpio devedesetih godina pokazuju da su ovi prostori bili uključeni u veće geopolitičke tokove.
“Danas se slični obrasci mogu prepoznati u odnosima prema Rusiji. Pokušaji satanizacije pojedinih političkih lidera, od Slobodana Miloševića do Vladimira Putina, dio su šireg narativa u međunarodnim odnosima”, zaključio je Dodik.
Film je djelo novinara i šefa biroa Ruske državne televizijske i radio kompanije na Balkanu Darje Grigorove, a pripremila ga je televizija “Rusija 24”.
Dodik je zahvalio Grigorovoj na trudu i ljubavi koji je, snimajući film, pokazala prema srpskom narodu.
Grigorova je novinarima rekla da je bila veoma iznenađena kada je saznala šta se desilo sa sarajevskim Srbima nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, da je oko 150.000 ljudi moralo da napusti svoje domove.
“Tu veliku ljudsku tragediju htjela sam da prikažem našim gledaocima u Rusiji jer je riječ o iskustvu koje je sada bitno i za nas. Istražujući, saznala sam koliko je zapadni svijet neistinito izvještavao sa ovih područja i to sam imala potrebu da ljudi vide”, navela je Grigorova.
Ona je napomenula da u filmu prikazano 16 intervjua, lične priče svjedoka i učesnika tih događaja, arhivska građa i intervjui sa političarima, pravnicima, vojnim licima i očevicima.
Viši savjetnik Ruskog doma, istoričar Georgij Engelhardt, koji je dao stručnu podršku projektu, izjavio je novinarima da je film već emitovan na nacionalnoj frekvenciji u Rusiji da bi se ruski narod upoznao sa istorijom Srba u Republici Srpskoj.
“Namjera nam je bila da se Rusi upoznaju sa jednim od najtežih istorijskih događaja srpskog naroda, egzodusom sarajevskih Srba i dešavanja u ratu 90-tih godina. Suštinska poruka filma je da je cijena koja je plaćena ljudskim sudbinama, bila strašna”, ocijenio je Engelhardt i dodao da je to bila cijena mira.
Među sagovornicima u filmu su Milorad Dodik, filmski reditelj Emir Kusturica, bivši potpredsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije i učesnik pregovora u Dejtonu Nikola Šainović.
Posebna pažnja posvećena je tome kako se događaji iz devedesetih godina na Balkanu danas doživljavaju u kontekstu savremenih geopolitičkih procesa.
Učesnici filma povlače paralele između raspada Jugoslavije i aktuelnih događaja u svijetu, razmatrajući ulogu Zapada, međunarodnih institucija i mehanizama pritiska u velikim međunarodnim konfliktima.
Film pokreće pitanja o tome kako su odluke donijete za stolom međunarodnih pregovora uticale na sudbine stotina hiljada ljudi.
