Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.
Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.
Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.
“Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.
U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.
“Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.
“Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.
“Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.
I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.
Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.
“Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.
Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.
Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.
Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.
“Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.
