MUNJEVITA američka operacija u Venecueli, u kojoj su snage SAD-a uhapsile dugogodišnjeg lidera Nikolasa Madura, zadala je snažan politički i simbolički udarac Rusiji Vladimira Putina i razotkrila slabosti Kremlja kao saveznika, piše Politico u opsežnoj analizi globalnih posledica tog poteza.
Toliko o Putinovom konceptu međusobne zaštite autoritarnih režima
Kako se navodi u analizi, američki predsednik Donald Tramp pokazao je da je Putinov koncept „multipolarnog sveta“, u kojem bi se autoritarni režimi od Karakasa do Teherana međusobno štitili od Zapada, u praksi šupalj. Dok se Moskva godinama predstavljala kao protivteža američkoj moći, događaji u Venecueli pokazali su da Rusija nije u stanju da zaštiti ni svoje najbliže partnere.
Poniženje nije samo u činjenici da Putin nije pritekao u pomoć Maduru kada je to bilo najpotrebnije. Dodatni udarac je to što Tramp deluje efikasnije i odlučnije u sprovođenju onakvih jednostranih intervencija kakve bi Kremlj rado sproveo, ali u tome ne uspeva, ističe Politico.
Nadigran u ulozi vođe koji se ne obazire na pravila
Drugim rečima, Putin je nadigran u ulozi vođe koji se ne obazire na pravila. Dok bi ruski predsednik, kako se navodi, zasigurno voleo da ukloni ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog brzom i odlučnom akcijom, Rusija je već četiri godine zaglavljena u brutalnom ratu u Ukrajini, uz više od milion mrtvih i ranjenih ruskih vojnika.
„Putin mora da bude nepodnošljivo ljubomoran na Trampa“, rekao je za Politico politički analitičar i bivši autor Putinovih govora Abas Galjamov. „Ono što je Putin obećavao da će učiniti u Ukrajini, Tramp je uradio za pola sata u Venecueli.“
Osećaj gubitka ugleda jedna je od retkih tačaka oko koje se slažu i nezavisni analitičari i ruski ultranacionalisti. Nacionalistički bloger i bivši obaveštajac Igor Girkin, koji se trenutno nalazi u kaznenoj koloniji, napisao je na Telegramu: „Pretrpeli smo još jedan udarac našem imidžu. Još jedna zemlja je računala na pomoć Rusije, a nije je dobila.“
Rusija kao nepouzdan saveznik
Godinama je Moskva nastojala da se nametne kao ključna sila otpora zapadnoj hegemoniji pod vođstvom SAD-a, okupljajući labav savez država povezanih neprijateljstvom prema Vašingtonu. Pod Putinom je Rusija sebe predstavljala kao nosioca „multipolarnog sveta“, koji bi, poput nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, štitio svoje saveznike.
Nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine, Moskva je pozvala partnere da stanu uz nju. Mnogi su to i učinili. Iran je Rusiji prodao dronove. Kina i Indija nastavile su da kupuju rusku naftu. Saveznici u Latinskoj Americi i Africi, iako sa ograničenim ekonomskim i vojnim kapacitetima, pružali su političku i simboličku podršku, što je Moskvi omogućilo da tvrdi da nije međunarodno izolovana.
Međutim, kako ističe Politico, poslednji događaji pokazuju da je reč o jednostranim odnosima – u korist Rusije. Kada saveznicima zatreba pomoć, Moskva izostaje.
Počelo u Jermeniji, nastavilo se u Siriji, a zatim i u Iranu
Prvi koji su to shvatili bili su Jermeni. Zaokupljena ratom u Ukrajini, Rusija nije učinila ništa da spreči Azerbejdžan da 2023. godine u kratkom ratu preuzme kontrolu nad Gorskim Karabahom. Ruski mirovnjaci su samo posmatrali.
Godinu dana kasnije, Kremlj je bio jednako nemoćan dok se urušavao režim Bašara al Asada u Siriji, koji je Moskva godinama održavala na vlasti. Rusija je pritom izgubila i ključnu luku Tartus na Mediteranu.
Slično se dogodilo i sa Iranom. Uprkos dugogodišnjem strateškom partnerstvu, Rusija nije mogla da pomogne Teheranu kada su Izrael i SAD bombardovali iranska nuklearna postrojenja. Moskva je ostala bez odgovora na demonstraciju zapadne vazdušne moći.
Sada je i Venecuela, još jedan dugogodišnji saveznik Kremlja, doživela poniženje, na koje je Rusija reagovala samo oštrim osudama, ali bez ikakve konkretne akcije.
Zavist u Kremlju
Ruske energetske i vojne veze sa Venecuelom bile su duboke. Od 1999. godine Moskva je Karakasu isporučila više od 20 milijardi dolara vojne opreme, finansirane kreditima i delimično obezbeđene kontrolom nad venecuelanskom naftnom industrijom. Ti ulozi su sada, kako piše Politico, praktično izgubljeni.
Posebno bolan trenutak za Moskvu jeste činjenica da su ruski saveznici u prošlosti uspevali da pobegnu u Rusiju. Viktor Janukovič i Bašar al Asad dobili su utočište u Rusiji, dok se Maduro sada pojavio pred sudom u Njujorku, obučen u zatvorsku odeću.
Ruske vlasti su, očekivano, osudile američku operaciju. Ministarstvo spoljnih poslova govorilo je o „neprihvatljivom kršenju suvereniteta“, dok je senator Aleksej Puškov poručio da Tramp vraća „divlji imperijalizam 19. veka“. Upravo za takva kršenja suvereniteta Rusiju Zapad optužuje u Ukrajini.
Bilo je i više uobičajenog zveckanja oružjem. Poslanik Aleksej Žuravljov predložio je da Rusija Venecueli ponudi raketu Orešnik, dok je popularni Telegram kanal „Dva majora“ ustvrdio da su Trampovi potezi dali Moskvi „odrešene ruke“ da rešava sopstvene probleme „svim potrebnim sredstvima“.
Ha ha! Kad je sve dogovoreno!