Poznato je i na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi.
Rusija i Ukrajina proglasiće primirje duž cijele linije rata na Vaskrs, koji se ove godine slavi 20. aprila. U isto vrijeme, Ukrajina mora povući trupe iz regije Kursk, a onda bi se krajem aprila trebala održati Međunarodna mirovna konferencija koja će formalizovati sporazum između Rusije i Ukrajine uz posredovanje Sjedinjenih Država, Kine, evropskih zemalja i zemalja globalnog juga. Tada će Ukrajina i Rusija razmjenjivati zarobljenike po principu “svi za sve”.
U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za stotinu dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak kako se o pomenutom nacrtu “posljednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine”.
Amerikanci su plan predali evropskim diplomatama, a od njih je stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako ga je dobila redakcija Strane. Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju s izjavama samog Trampa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga.
Poništenje dekreta
Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trampa i Vladimira Putina već ovoga mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama sa Kijevom. U sljedećoj fazi Volodimir Zelenski će morati poništiti dekret kojim se zabranjuju pregovori sa Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovici marta biti sastanak Trampa i Zelenskog sa Putinom. Još uvijek nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebali biti odobreni glavni parametri mirovnog plana. Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Donald Tramp neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.
Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma, ne produžava vanredno stanje u državi i mobilizaciju. Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini, krajem avgusta i parlamentarnih izbora, krajem oktobra.
A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u (i ta odluka mora biti odobrena na samitu saveza), ali će zauzvrat, postati članica EU do 2030. godine. Ujedno će Evropska unija preuzeti odgovornost za njezinu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće podržavati modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.
Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju. Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahtijeva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.
Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se “zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran suživot sa Rusijom” dopustiti sudjelovanje na izborima. Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika. Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, druga tijekom tri godine, zavisno o poštovanju sporazuma od strane Rusije. Ukinula bi se sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Europsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.
Kijev nije potvrdio plan
Treba napomenuti da je ukrajinsko vođstvo odbilo potvrditi postojanje plana. Andrij Jermak, šef kancelarije predsjednika Ukrajine, izjavio je da “mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove‘ za 100 dana”, i da bi iza objave mogla stajati Rusija. Volodimir Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni The Wall Street Journal je 22. januara objavio da je Tramp naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Keithu Kelloggu, da okonča rusko-ukrajinski rat za 100 dana. “No, sklapanje dogovora sa Putinom biti će mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima”, glasio je skeptičan zaključak WSJ-a.
Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trampovoj inauguraciji bio i David Arahamia, predstavnik frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine. Britanski Independent je od Trampovih saradnika doznao kako je poziv Arahamiji “važan korak koji pokazuje Trampovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum”, ali i da predsjednik SAD-a “ne odustaje od svog cilja, a to znači, okončati rat do proljeća”.
Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države. Ipak, nedjelje koje dolaze mogli bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.
