U svom domu u Stokholmu u noći sa srijede na četvrtak nepoznati je počinilac hicima iz vatrenog oružja usmrtio muškarca, dok su njegova supruga i dijete povrijeđeni.
Iako policija nema saznanja o povezanosti ubijenog s organizovanim kriminalnom, očito je da se radi o ciljanoj egzekuciji s potpisom mafijaškog klana Foxtrota koji je u centru višemjesečnog talasa nasilja u glavnom gradu Švedske.
Tako je prekinuto krhko i relativno primirje tokom kojeg od 27. septembra nije bilo smrtno stradalih u nasilnim obračunima organizovanog kriminala u Švedskoj. U prvih desetak dana oktobra pucnjava i eksplozija u Stokholmu zaista je bilo bitno manje nego tokom krvavog septembra, kada je oko glavnog grada u obračunima kriminalnog podzemlja ubijeno ili slučajno stradalo čak 12 osoba. Statistički gledano, u prvih deset mjeseci ove godine zabilježeno je manje pucnjava te manje povrijeđenih i smrtno stradalih nego u istom periodu 2022. godine.
Klanovi koji se bore za kontrolu nad švedskim tržištem narkotika nisu odustali od svojih ubojitih namjera i metoda, no moguće je da su ih policijska represija i neželjena medijska pažnja posljednjih sedmica nagnali da ponešto promijene taktiku i sredstva. Naime, drastično se povećao broj podmetnutih požara. Samo u noći s ponedjeljka na utorak tokom nešto više od dva sata u okolici Stokholma zabilježeno je sedam požara.
“Ne vjerujemo da se ovoliki broj požara u jednoj noći može dogoditi pukim slučajem. Smatramo da su podmetnuti. Nije nužno da su svi požari povezani, ali moraćemo to dodatno istražiti”, rekao je Daniel Wikdahl, porparol policije u Stokholmu.
Sva su spomenuta krivična djela očito izvršena na sličan način – počinioci su bacali zapaljivu tekućinu u bocama, nešto poput Molotovljevih koktela, na vrata porodičnih kuća, okućnice i stubišta stambenih zgrada. Niko nije stradao niti je počinjena veća materijalna šteta jer su stanari i susjedi uglavnom i prije dolaska vatrogasaca uspijevali spriječiti širenje vatre, ali jasno je da se radi o potencijalno izuzetno opasnim nedjelima.
Policija smatra da se radi o novoj metodi obračuna unutar organizovanog kriminala, a na temelju količine eksplozivnih sredstava zaplijenjenih u posljednje vrijeme zaključuje se da će podmetnutih požara ubuduće biti sve više.
Kao i u slučaju posljednjeg ubistva u Stokholmu, policiji nije sasvim jasno ko su mete i koji su motivi takvih napada. Pripadnici kriminalnih klanova uglavnom žive u ilegali, a većina njihovih rođaka i članova porodice, koji su posljednjih mjeseci bili izloženi odmazdi konkurentskih bandi, pobjegla je u druge švedske gradove ili čak napustila zemlju. Čini se da zbog toga metama osvete postaju osobe sa sve slabijim vezama s neprijateljima.
Kako bi osnažila policijske službe u borbi protiv organizovanog kriminala, vlada premijera Ulfa Kristersona ubrzano širi njihove ovlasti. Tako policija od prvog dana oktobra može preventivno prisluškivati mobitele i pratiti osobe koje nisu osumnjičene za krivičo djelo, ali za koje se opravdano smatra da bi mogle počiniti krivično djelo.
Nove ovlasti policije
U četvrtak je švedski ministar pravosuđa Gunnar Strömmer predložio nove policijske ovlasti koje uključuju tajno prisluškivanje i snimanje pojedinih prostora te nadzor elektronskkih komunikacija i sadržaja računara. Međutim, zbog komplikovane pravne procedure i osjetljivog usklađivanja s propisima koji štite privatnost i građanska prava, nije izvjesno da će policija dobiti ove ovlasti prije 2025. godine. Što se tiče javnosti, prema posljednjim anketama, oko 70 odsto građana podržava tehnologiju prepoznavanja lica na javnim mjestima kao metodu borbe protiv kriminala, a 94 odsto nema ništa protiv prisluškivanja osumnjičenika.
Slična je situacija i s korištenjem vojnih resursa u borbi protiv organizovanog kriminala, što je premijer Kristersson najavio tokom krvavog septembraa. Upotreba oružanih snaga u mirnodopske svrhe osjetljivo je pitanje u svim liberalnim demokratijama, a u Švedskoj je takvo nešto praktički onemogućeno (osim u slučaju terorističkih napada) još od 1931. godine. Tada je u Ådalenu na sjeveru Švedske vojska priskočila u pomoć lokalnoj policiji u suzbijanju sindikalnih protesta i usmrtila petoro protestanata.
Analitičari skeptični
Mnogi analitičari i pravni stručnjaci skeptični su prema uniformisanim i naoružanim vojnicima na švedskim ulicama, smatrajući da vojska nije ni obučena ni edukovana za policijske zadatke. S druge strane, vlada desnog centra, potpomognuta ekstremno desnim Švedskim demokratima, spremna je otići i korak dalje od korištenja vojnih resursa u policijskim zadacima, poput obavještajne i forenzičke analize ili logistike.
“Vlada namjerava analizirati kako bi oružane snage mogle poduprijeti pripravnost policije i dodatno ojačati njene sposobnosti. Riječ je o sprečavanju i zaustavljanju terorističkih akata, suzbijanju organizovanog kriminala i suočavanju s drugim ozbiljnim društvenim poremećajima, kako u mirnodopskim tako i u ratnim uslovima”, napisali su ministar pravosuđa Strömmer i ministar obrane Pål Jonson u uvodniku za Dagens Nyheter.
Konkretno, traži se pravna mogućnost da se oružane snage, doduše pod zapovjedništvom policije, mogu uključiti u mjere prisile ili čak nasilja protiv pojedinih građana. Iako tri stranke koje čine vladu (Umjerenjaci, Demohrišćani i Liberali) zajedno sa Švedskim demokratima imaju većinu u parlamentu, vjerovatno će za ovako problematičnu mjeru tražiti podršku Socijaldemokrata kao najveće parlamentarne stranke, prenosi Index.hr.
