Otkrivamo šta nauka kaže o prednostima i rizicima popularnog posta i ko može imati najviše koristi od njega.
Sve više ljudi se odlučuje za povremeni post ili dijete koje uključuju dane posta, iz različitih razloga. Neki žele očistiti svoja tijela od toksina, neki žele smršavjeti, a neki očekuju razne zdravstvene koristi. Međutim, dok neke studije ističu brojne koristi, druge upozoravaju na potencijalne rizike. Provjerite gdje se nalazite.
ZA
Mnoge studije su pokazale pozitivne efekte posta na gubitak težine i cjelokupno zdravlje. Na primjer, studije koje su ispitivale takozvani povremeni post otkrile su da su se kod ispitanika poboljšali krvni pritisak i nivo holesterola, kao i osjetljivost na inzulin, što sve smanjuje rizik od srčanih bolesti. Jedna studija je ispitivala kako jedan dan u sedmici pijenja samo vode utiče na tijelo i otkrila da smanjuje rizik od razvoja dijabetesa kod osoba s visokim rizikom od bolesti.
Studije koje su istraživale efekte dvodnevnog ili četverodnevnog posta, koji se smatra dugotrajnim postom, pokazale su da on može ojačati imunološki sistem uništavanjem starih imunoloških ćelija i stvaranjem novih. Smatra se da ovaj proces štiti od oštećenja ćelija uzrokovanih starenjem i hemoterapijom. Ovi pozitivni efekti rezultat su različitih procesa u tijelu koje post podstiče. Na primjer, smanjeni unos energije tokom posta prisiljava tijelo da počne crpiti glukozu iz zaliha u jetri i mišićima oko osam sati nakon posljednjeg obroka. Nakon što se ova uskladištena glukoza potroši, tijelo će početi koristiti masti kao izvor energije, što rezultira gubitkom težine. Sagorijevanje masti može dovesti do očuvanja mišićne mase i snižavanja nivoa holesterola. Osim toga, post djeluje kao detoksikator za tijelo.
Poticanje autofagije
Što se tiče uticaja na imunološki sistem, naučnici sa Univerziteta Južne Kalifornije su pokazali da kada postite, vaše tijelo pokušava da sačuva energiju. Ono što tijelo može učiniti da sačuva energiju jeste da ponovo upotrijebi mnogo nepotrebnih imunoloških ćelija, posebno onih koje mogu biti oštećene, kao izvor energije.
Post može povećati autofagiju, prirodni proces u kojem ćelije koriste oštećene ili suvišne dijelove za stvaranje energije i gradivnih blokova, što je važno za zdravlje, prevenciju bolesti i usporavanje starenja. Post također može smanjiti upalu u tijelu, koja je povezana s nizom hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca, rak i Alzheimerovu bolest.
Konačno, pokazalo se da je post također koristan za poboljšanje kognitivnih funkcija i zaštitu od kognitivnog pada povezanog sa starenjem.
Za neke, povremeni post može dovesti do razvoja poremećaja u ishrani i prekomjernog jedenja (prejedanja).
we.bond.creations/Shutterstock
PROTIV
Ali, kao što obično biva, svaka medalja ima i drugu stranu, pa tako i s postom, koji je također povezan s nekim zdravstvenim rizicima. Mnogi ljudi će patiti od dehidracije tokom posta, uglavnom zato što tijelo ne dobiva tekućinu iz hrane. Stoga je vrlo važno, čak i važnije nego inače, osigurati da pijete dovoljno tekućine, a to znači više nego u danima kada ne postite. Također, ako ste navikli na tri glavna obroka i dvije užine, periodi posta mogu predstavljati veliki izazov za vaše tijelo. Post tada može povećati nivo stresa i poremetiti san. A dehidracija, glad ili nedostatak sna tokom posta mogu dovesti do glavobolje.
Osim toga, post može uzrokovati žgaravicu. Naime, kada ne jedemo, smanjuje se lučenje želučane kiseline, koja pomaže u probavi hrane i uništavanju bakterija. Miris hrane, pa čak i sama pomisao na nju tokom posta, može pokrenuti mozak da signalizira želucu da proizvodi više kiseline, što dovodi do žgaravice.
Nije za svakoga.
A onda se postavlja pitanje koliko post zapravo pomaže kod mršavljenja, ako uopšte pomaže, jer se ne slažu svi stručnjaci oko ovoga. Neki vjeruju da gubitak težine zbog posta nije dugoročan, već da je brzi gubitak težine zapravo rezultat gubitka tečnosti tokom posta. Po njihovom mišljenju, čim ponovo počnete normalno jesti, tečnost koju ste izgubili će se vratiti, a samim tim će se i izgubljeni kilogrami polako vraćati. Također, mnogi ljekari izražavaju zabrinutost da post i dijete koje uključuju periode posta mogu poremetiti unos voća i povrća i dovesti do razvoja poremećaja u ishrani i prejedanja.
U svakom slučaju, mnogi ljudi imaju tendenciju da jedu više ili previše u danima kada ne poste jer kada je tijelo lišeno hrane određeni period, osjećaj gladi može postati vrlo izražen, što dovodi do prejedanja ili lošeg izbora hrane tokom perioda kada ne poste. Post može negativno uticati na raspoloženje mnogih ljudi, čineći ih nervoznim i razdražljivim, ali također može smanjiti nivo energije i izazvati umor i iscrpljenost, što zatim otežava održavanje zdrave rutine vježbanja. Ono što svakako treba naglasiti jeste da post nije za svakoga, a posebno ne za trudnice i dojilje, djecu, osobe s poremećajima u ishrani, dijabetesom tipa 1 i nekim drugim hroničnim bolestima.
