Ideja ekoterapije je poboljšanje mentalnog zdravlja djeteta
Teškoće s koncentracijom, teškoće s učenjem novih stvari, suze zbog učenja i slične pojave epidemijski pogađaju sve veći broj djece svih uzrasta. To je barem dijelom posljedica besciljnog buljenja u ekrane i gedžete, nedostatka vremena roditelja za smislene aktivnosti s djecom, sve lošije upotrebe jezika i drugih modernih degradacija.
Iako situacija izgleda prilično loše, to ne znači da pojedinci ne mogu učiniti nešto dobro za sebe i svoje porodice, a prvi korak bi mogao biti nadohvat ruke, jeftin i dostupan svima – odlazak s djecom u prirodu. Tamo ne treba zuriti u takozvane pametne telefone, već se osvrnuti oko sebe i udahnuti miris bilja, slušati pjev ptica ili dodirnuti koru drveća; sve to može biti potpuno novo iskustvo za dijete koje, nakon izleta, to može izraziti crtežima ili kompozicijom.
Povezivanje s prirodom
Ako slijedite ove korake, pružit ćete svom djetetu ekoterapiju, što je svjestan način interakcije s prirodom radi poboljšanja našeg blagostanja. Ideja je poboljšati mentalno zdravlje – od djetetovog IQ-a do ublažavanja stresa – kombiniranjem prednosti boravka na otvorenom s aktivnostima koje potiču svjesnost ili mindfulness.
Ekoterapija, poznata i kao terapija prirodom, termin je koji obuhvata niz načina na koje terapeuti mogu uključiti prirodu u planove liječenja svojih klijenata – to može uključivati, na primjer, hortikulturnu terapiju, terapiju divljinom, terapiju uz pomoć životinja itd. Neke od njenih ideja i tehnika roditelji mogu koristiti za poboljšanje sposobnosti djece da se fokusiraju ili ublaže anksioznost, na primjer.
– Ekoterapijom se svjesno prilagođavamo tome kako se osjećamo i pratimo kako to utiče na nas – kaže Craig Chalquist, psiholog i profesor na Kalifornijskom institutu za integralne studije.
– Mnogi ljudi vrtlare, ali ne baštuju mnogi bez rukavica, provjeravajući sebe i pitajući se: “Kako mi ovo poboljšava raspoloženje?”
Prednosti ekoterapije
Brojne studije su pokazale da svjesnost (mindfulness) može pomoći ljudima da se fokusiraju i ublaže stres, a postoje i mnoge studije koje pokazuju brojne koristi provođenja vremena na otvorenom za djecu – od jačanja otpornosti do kreativnosti i empatije. Stoga je logično da kombinovanje aktivnosti na otvorenom sa svjesnošću (mindfulness) može pružiti još veći podsticaj mentalnom zdravlju.
„Ekoterapeutsko vođenje može nam pomoći da smirimo emocije i užurbane umove, omogućavajući nam da uđemo u potpuno drugačiji svijet u kojem se životinje, biljke, voda i nebo u prirodi kreću drugačijim tempom“, kaže Linda Buzzell-Saltzman, psihoterapeutkinja i profesorica na Pacifica Graduate Institute.
– Na primjer, svjesne aktivnosti na otvorenom pružaju mirno okruženje u kojem se aktiviraju dječja čula, a istraživanja pokazuju da to može pomoći djeci da se fokusiraju i osjećaju se sigurnije. Osim toga, njihova anksioznost se smanjuje, a empatija se povećava. Ideja je da će spora, svjesna šetnja šumom pomoći djeci da se fokusiraju na svoju okolinu, a zatim im pomoći da se fokusiraju nakon šetnje. Nadalje, svjesno savladavanje vještine boravka na otvorenom, poput planinarenja i obraćanja pažnje na to kako se tlo osjeća pod nogama dok se penjete, gradi samopouzdanje i donosi mnogo dublji osjećaj povezanosti s prirodom nego što se može postići samo boravkom u prirodi. Buzzell-Saltzman također kaže da se kao dio ekoterapije djeca često zamole da sjede u prirodi i promatraju malo stvorenje, poput crva ili pčele. Fokusiranje na to stvorenje i razmišljanje o tome kako je biti ta životinja pomaže u izgradnji empatije kod djece.
Isprobajte ekoterapiju
Najvažnije u ekoterapiji je njegovati djetetovu znatiželju prema prirodi i aktivnostima na otvorenom, a to je najlakše postići ako su te aktivnosti usklađene s djetetovom ličnošću. Neće svako dijete reagirati na sve podražaje na isti način, ali je dobra ideja isprobati nekoliko različitih aktivnosti kako biste vidjeli šta djetetu najviše odgovara i u čemu može pronaći i razviti se, savjetuju psihoterapeuti. Evo nekoliko ideja za usklađivanje ekoterapije s ličnošću.
- Ako je vaše dijete kreativno
Likovna terapija koja uključuje elemente vanjskog svijeta u dječje umjetničke aktivnosti može biti stimulativna. Ako dijete, na primjer, slika vani, roditelj bi ga trebao pitati kako doživljava okolinu i kako okolina utječe na dijete. Na primjer, umjesto da dijete samo slika ili crta dok sjedi ispod drveta, neka koristi svih pet čula za stvaranje umjetnosti. Potaknite ih da se zapitaju gdje u prirodi mogu pronaći boju, primjećuju li mirise koji nisu prisutni u gradu ili možda zvukove. Neka razmisle o tome kako ih mogu uključiti u svoj kreativni izraz.
- Ako je vaše dijete analitičko
Hortikulturna terapija koristi vrtlarstvo za poboljšanje blagostanja, što može privući djecu koja logično razmišljaju. Na primjer, sadnja sjemena i posmatranje rasta i razvoja zasađene biljke pomaže djeci da razviju svijest o promjeni.
„Vrtlarstvo poboljšava koncentraciju i daje djeci osjećaj postignuća“, kaže psiholog Chalquist. „Dok sadite sa svojim djetetom, idite korak dalje: pitajte ga kako se zemlja osjeća u njegovim rukama ili kako miriše. Dok biljke niču, neka vaše dijete obrati pažnju na to kako se mijenjaju. To mu može pomoći da shvati prilagodljivost, poput posmatranja biljke kako poseže za svjetlošću kako bi uhvatila hranjive tvari.“
- Ako je vaše dijete sportista
Terapija zelenim vježbama je u osnovi vježbanje na otvorenom uz obraćanje pažnje na okolinu. Može pomoći ljudima da razviju fokus, a roditeljima mladih sportista se savjetuje da podstiču svoju djecu da koriste svih pet čula dok se bave svojom omiljenom sportskom aktivnošću. Za početak, nemojte nositi slušalice; umjesto toga, slušajte pjesme različitih ptica. Neka trkač uporedi trčanje po tlu sa trčanjem po umjetnim površinama. Neka teniser opiše zvuk udara lopte o reket, plivač neka obrati pažnju na to kako se voda osjeća na njegovom tijelu u zavisnosti od njegove tehnike plivanja, itd.
- Ako je vaše dijete avanturista
Avanture na otvorenom mogu biti terapeutske za ljude koji se bave ekstremnijim aktivnostima, od penjanja po stijenama do skijanja i vožnje planinskog bicikla. Postoji rizik, ali se on može smanjiti razvijanjem vještina rješavanja problema (učesnici se često muče da shvate kuda trebaju dalje ići), koncentracije i strpljenja. Razvijanje svjesnosti pomaže djeci da uspore i budu svjesnija svoje okoline. Potaknite ih da obrate pažnju na svoj otkucaj srca – da li se povećao? Neka opišu kako su se osjećali tokom aktivnosti i kako su se osjećali kada su završili. Također ih pitajte šta su primijetili u prirodi tokom avanture.
- Ako je vaše dijete osjetljivo
Životinje se također mogu koristiti u ekoterapiji kako bi se djeci pomoglo u komunikaciji ili razvoju osjećaja smirenosti. Neka vaše dijete mirno sjedi u prirodi i obraća pažnju na životinje koje tamo žive – insekte, ptice, a ako bude strpljivo, možda će imati sreće i vidjeti zeca ili vjevericu. Pitajte dijete šta misli, zašto se životinja ponaša na određeni način? Cilj je fokusirati se na boje, zvukove i pokrete životinje.
Jutranji.hr
