20. Septembra 2023.

Suđenje za rasizam u Nemačkoj poslije više od tri decenije, slučaj podmetnuti požar u izbjegličkom centru

Samuel Jeboa iz Gane stradao je 19. septembra 1991. u podmetnutom požaru u izbegličkom centru u Sarluju na zapadu Nemačke. Suđenje za taj slučaj počelo je tek u novembru prošle godine.

“Kada sam dobio sudski poziv, sve se ponovno vratilo”, kaže za Dojče vele Džo E. (ime je promenjeno). On je svedočio pred Višim zemaljskim sudom u Koblencu, u procesu koju počeo novembra 2022, a u kojem se sudi za podmetanja požara 19. septembra 1991. godine u prihvatilištu za azilante u Sarluju-Fraulauternu.

Počinioci su prosuli benzin po drvenim stepenicama azilantskog doma u Sarluju i zapalili ga. Vatra se brzo proširila na gornje spratove bivšeg hotela “Vajses Resl” (Weißes Rössl) u kojem su do tada živele izbeglice iz Gane, Nigerije, Obale Slonovače, Mauritanije, Sudana i Jugoslavije. Samuel Kofi Jeboa (27) iz Gane izgubio je život u plamenu.

Džoa E. su te noći probudile tri eksplozije, ispričao je: “Video sam dim i plamen, čitav zid je bio u plamenu”. Glasno je pozvao prijatelja na gornjem spratu kuće: “Došao je kroz vatru, delom je bio opečen i povređen”. Dvojica mladića iz Nigerije su se povredila prilikom skoka kroz prozor.

“Umirem, umirem!“

Iznenada su čuli krike i pozive u pomoć Samuela Jeboa iz potkrovlja, seća se Džoe E: “Vikao je na svom jeziku, ’Mewuo ye, mewuo ye! Umirem, umirem!’“ Plamenovi su ga zatim okružili i više se nije čuo. Vatrogasci su ga izvukli s teškim opekotinama po čitavom telu. Tri sata kasnije, mladić iz Gane preminuo je u bolnici.

Još iste noći, policija je ispitala preživele. Istragu su usmerili ka trgovini drogom i organizovanom kriminalu. Članove neonacističke skinhed-grupe u Sarluju saslušali su tek nekoliko dana kasnije, i to samo kratko. A 1992, nakon nepunih godinu dana, policija je obustavila istragu. Samo delimično su ispitivani desničarski krugovi, iako je samo mesec dana pre smrti Samuela Jeboa podmetnut požar u prihvatilištu za izbeglice u obližnjem Sarluju-Rodenu, a i slični incidenti su se i ponovili. U oba prihvatilišta stiglo je i nekoliko pretećih pisama.

“Izgleda da je policija tada to tretirala kao nestašluk. A ipak, jedan čovek je tu izgubio život, a drugi su teško povređeni”, kaže Hajke Klefner iz Asocijacije savetovališta za žrtve desničarskog, rasističkog i antisemitskog nasilja (VBRG).

“Takvim nerazumevanjem pravosudni organi su 1990-ih godina žrtvama u stvari poručivali: ’Vaši životi za nas ne vrede ništa’. A počiniocima i simpatizerima je poručivano: ’Proći ćete nekažnjeno’.”

Čak je i Savezni ured za zaštitu ustava u svom izveštaju za 1991. godinu taj smrtonosni napad okvalifikovao kao nasilni čin s ekstremističko-desničarskom pozadinom.

Sada, više od trideset godina kasnije, Džo E. kaže da je zadovoljan zbog suđenja. “Istina mora izaći na videlo”. Prilikom davanja iskaza, on je sedeo na samo nekoliko metara od optuženog Petera S. iz tadašnje neonacističke skinhed-grupe u Sarskoj oblasti, na zapadu Nemačke.

Optužnica protiv Petera S. podignuta je zbog ubistva, pokušaja ubistva i podmetanja požara iz nacističkih i rasističkih ubeđenja. Peter S. je u početku negirao da je u tome učestvovao, ali nakon što su dokazi počeli da se gomilaju, on je preko svog advokata izjavio da jeste bio prisutan kada je benzin prosut i zapaljen u kući u kojoj je Samuel Jeboa stradao.

“To je bila pakao na zemlji”, seća se Džo E. “I dalje patim zbog toga, jer nismo dobili nikakvu pomoć”. Traumiran je i pati od teške depresije. Pre napada se nije bojao, ističe taj korpulentni muškarac koji ima i crni pojas u Kung fuu: “U to vreme sam bio u stanju da se odbranim”.

Više od 30 godina nije dobio ništa od vlasti iz Sarske oblasti – osim obaveštenja o deportaciji koju je dobio odmah nakon napada, isto kao i drugi preživeli. Tek ove godine dobio je pismo od službenika za zaštitu žrtava iz te nemačke pokrajine. U njemu su mu ponudili razgovor i podršku.

Najmanje 1.250 desničarskih podmetanja požara

U mnogim mestima u Nemačkoj u godinama nakon ponovnog ujedinjenja, izbeglički domovi su goreli. U optužnici se koristi izraz “atmosfera pogroma” – zbog čestih desničarsko-ekstremističkih izgreda protiv potražilaca azila. “Policija i Služba za zaštitu ustava zabeležili su najmanje 1.250 podmetanja požara 1990. do 1994. godine od strane desničara”, kaže Hajke Klefner. Kriminolozi međutim procenjuju da je rasvetljeno maksimalno 20 odsto slučajeva.

U gradu Sarluju nije se govorio o tom rasističkom napadu, niti su se gradske vlasti javno sećale Samuela Jeboa. Sećanje na njega su međutim održavale tri organizacije: Savez izbegličkih saveta Sarske oblasti, Antifašistička akcija Sar i Akcija Treći svet. Zahtevali su odštetu za žrtve, rasvetljavanje slučaja i otvaranje svih dosijea.

Priznanje na roštilj-zabavi?

U Nemačkoj slučaj ubistva ne zastareva. Ali, za to što se Peter S. sada suočava sa sudskim procesom, može se zahvati jednoj svedokinji. “Ja sam to uradio i nikad me nisu uhvatili”, rekao je navodno Peter S. svedokinji 2007. na jednoj zabavi na kojoj se roštiljalo. Kada je ona 2019. saznala da je u tom napadu neko izgubio život, prijavila ga je policiji. Svoju izjavu je potvrdila i pod zakletvom na suđenju.

Za razliku od 1991. godine, tužilaštvo i policija su, nakon tog obaveštenja, pokrenuli intenzivnu istragu protiv desničarske scene u Sarluju. Slučaj je preuzeo Savezni tužilac i podigao optužnicu. Sudskim većem u procesu koji traje od novembra prošle godine predsedava sudija Konrad Leitgez. “Nećemo odustati, okrenućemo svaki kamen”, obećao je on na suđenju.

Izvinjenje i razjašnjenje

Osim što je to svojevrsna poruka optuženima, suđenje bi trebalo da ima i simboličan značaj za hiljade preživelih u različitim vidovima desničarskog nasilja 1990-ih godina, nada se Hajke Klefner. Na primeru ovog slučaja, oni bi mogli da saznaju da država danas ozbiljno shvata njihovu zaštitu.

“Godinama sam mislio da su me zaboravili”, kaže Džo E. Sada se nada da će i za svog prijatelja Samuela Jeboa “dobiti pravdu, da nije umro uzalud”.

Na kraju, u junu 2023. godine, premijerka Anke Relinger (SPD), kao prva šefica vlade Sarske oblasti, priznala je: “Bio je to rasistički motivisan zločinački čin”. I još: “U ime vlade Sarske oblasti, molim žrtve iz Sarluja i njihove porodice za izvinjenje zbog grešaka počinjenih u to vreme”.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare