Odlazak u redovnu penziju dvoje domaćih sudija Ustavnog suda BiH 2022. godine, te odlazak u prijevremenu penziju sudije Zlatka Kneževića u januaru ove godine, napravilo je ogromne probleme u radu ove pravosudne institucije, jer na njihova mjesta nisu imenovane nove sudije, te je onemogućen i rad Velikog vijeća.
Ovo je u najkraćem poruka sudija Ustavnog suda BiH, koji su se danas obratili javnosti.
Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH, kazala je da je Sud u 2023. godini radio u specifičnim i gotovo nemogućim uslovima.
“Ove upražnjene sudijske pozicije do danas nisu popunjene iako je nadležnim zakonodavnim tijelima na vrijeme poslata obavijest o potrebi popune ovih mjesta. Štaviše, izvršen je pritisak na još jednog kolegu suca da napusti Ustavni sud i on je u siječnju ove godine otišao u prijevremenu mirovinu. Na ovaj način je faktički potpuno onemogućen rad Ustavnog suda BiH u Velikom vijeću, koje čini šest domaćih sudaca, a za kvorum je potrebno najmanje pet. Ovo je bitno zato što je u dosadašnjoj praksi suda upravo veliko vijeće odlučivalo o najvećem broju predmeta, preko 99 odsto svih predmeta iz apelacijske nadležnosti suda”, pojasnila je Galićeva.
Zbog nepostojanja neophodnog kvoruma, od novembra 2022. godine Ustavni sud BiH po predmetima odlučuje samo u plenarnoj sjednici gdje su tri domaća i tri međunarodna suca. Zbog ovakve situacije, tvrdi Galićeva, najviše trpe građani BiH.
“Zato što je najviše apelacionih predmeta, gdje se građani, ali i druga pravna lica obraćaju Ustavnom sudu kada smatraju da su im odlukama drugih sudova povrijeđena prava zagarantovana Ustavom BiH”, dodala je Galićeva, te je rekla da se sud morao prilagoditi ovoj situaciji, koja je, kada se sve sabere, rezultovala i manjim brojem riješenih predmeta.
“Nedavno smo dobili i izvještaj Venecijanske komisije koja je izrazila zabrinutost, jer Sud ne radi u punom kapacitetu”, navela je Galićeva.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman rekao je da je Sud definisan kao nezavisna vlast, da je čuvar Ustava i korektor ostalih grana vlasti, te da je obaveza svih institucija da poštuju odluke Ustavnog suda.
“Pokušaji kontrole od strane vlasti su atak na nezavisnost Ustavnog suda. Napad na sudstvo je napad na državu. Odluke ne samo ovog nego svakog Suda kada se donesu, i kada se dođe do finalnog akta treba ispoštovati, ako se to ne dogodi onda imamo ono što se ‘ius nudus’, odnosno golo pravo i to ne doprinosi afirmaciji vladavini prava. I građani i drugi subjekti koji postupaju pred Ustavnim sudom imaju pravo da akti i odluke koji se odnose na njih budu provedeni”, kazao je Ćeman.
Helen Keler, jedan od međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BIH, ponovila je da je situacija u Ustavnom sudu BiH alarmantna i da se dešava napad na sudstvo u BiH.
“Napadi na sudstvo uvijek dolaze iz krugova koji žele destabilizirati državu i koji se žele okoristiti iz slabosti zemlje”, kazala je Keler.
Podsjetila je da su vlasti iz Republike Srpske tražile ostavku stranih sudija, a da se to dogovorilo, tvrdi, došlo bi do prestanka funkcinisanja ove institucije.
“Nastavićemo da vršimo svoj mandat dok god postoji Sud jer time ustavni sud ostaje samoodrživ. Mi smo odani ustavu ove zemlje, ali gledamo u budućnost zabrinuti. Problem neimenovanja domaćih sudija je veliki. To znači da moramo biti uključeni u sve sjednici Suda, što je iscrpljujuće”, poručila je Kelerova.
“Trenutni omjer tri međunarodna i tri domaća suca nas stavlja u daleko od onoga što je Ustav. Na ivici smo funkcionisaja. Ova politička blokada mora biti okončana brzo”, dodala je Kelerova.
Medijima se ovom prilikom obratila i sudija Seada Palavrić, koja je istakla da je kvorum u Ustavnom sudu BiH neophodan, ukoliko svi žele da se donose prave odluke.
“Oni koji ne žele strance u Sudu, oni zapravo ne žele domaće sudije”, rekla je Palavrić.
