Italija se pridružila Belgiji u protivljenju planu Evropske unije da se zamrznuta ruska državna imovina koristi kao osnova za beskamatni zajam Ukrajini, pokazuje interni dokument u koji je imao uvid Politiko.
Intervencija Rima, treće najveće članice EU po broju stanovnika i glasačkoj snazi, dolazi manje od sedmicu dana prije ključnog sastanka lidera EU u Briselu i ozbiljno potkopava nade Evropske komisije da će uspjeti da zaključi dogovor o tom planu.
Evropska komisija želi da države članice postignu sporazum na samitu Evropskog vijeća 18. i 19. decembra, kako bi se milijarde evra ruskih deviznih rezervi, koje se nalaze u belgijskoj banci Euroclear (Euroklir), mogle staviti na raspolaganje Ukrajini i pomoći njenoj ratom razorenoj privredi.
Belgijska vlada oklijeva
Belgijska vlada već duže oklijeva zbog straha da će platiti visoku cijenu u slučaju neke arbitražne presude koja bi išla u korist Rusije. Međutim, do sada nije imala snažnog saveznika.
To se sada promijenilo jer je Italija, zajedno sa Belgijom, Maltom i Bugarskom, izradila dokument u kojem poziva Evropsku komisiju da razmotri alternativne načine finansiranja Ukrajine u narednim godinama, umjesto korišćenja zamrznute ruske imovine.
Te četiri zemlje poručile su da “pozivaju Komisiju i Vijeće da nastave da istražuju i raspravljaju o alternativnim opcijama u skladu sa pravom EU i međunarodnim pravom, sa predvidivim parametrima i znatno manjim rizicima, kako bi se odgovorilo na finansijske potrebe Ukrajine“.
Plan B
Riječ je o takozvanom planu B, koji bi podrazumijevao zajedničko zaduživanje Evropske unije kako bi se Ukrajina finansirala u narednim godinama.
No i ta ideja nosi niz problema. Kritičari upozoravaju da bi dodatno povećala ionako visok nivo javnog duga u Italiji i Francuskoj, a zahtjeva i jednoglasnu odluku, što znači da bi je mogao blokirati mađarski premijer Viktor Orban.
Iako ove četiri zemlje, čak i uz eventualnu podršku Mađarske i Slovačke, ne bi mogle da formiraju blokirajuću manjinu, njihova javna kritika slabi izglede Evropske komisije da već naredne sedmice postigne politički dogovor.
Premijerka Italije Đorđa Meloni do sada je dosljedno podržavala sankcije protiv Rusije, ali je koalicija koju predvodi podijeljena kada je riječ o podršci Ukrajini.
Na primjer, potpredsjednik vlade Mateo Salvini podržao je plan predsjednika SAD Donalda Trampa o okončanju rata u Ukrajini.
Juče izglasana odluka o trajnijem zamrzavanju ruske imovine
U dodatnoj kritici, Belgija, Italija, Malta i Bugarska izrazile su skepticizam prema ideji da Evropska komisija posegne za vanrednim ovlašćenjima kako bi izmijenila postojeća pravila o sankcijama i dugoročno zadržala rusku imovinu zamrznutom.
Iako su juče glasale za odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, naglasile su da su oprezne prema sljedećem koraku, odnosno stvarnom korišćenju ruske imovine.
“Takvo glasanje ni na koji način ne prejudicira odluku o mogućem korišćenju imobilisane ruske imovine, koja se mora donijeti na nivou lidera”, napisale su četiri zemlje, prenosi Index.hr.
Pravni mehanizam za dugoročno zamrzavanje imovine osmišljen je kako bi se smanjila mogućnost da proruske vlade unutar EU, poput onih u Mađarskoj i Slovačkoj, u budućnosti vrate ta sredstva Rusiji.
Zvaničnici tvrde da taj pravni zaobilazni put smanjuje šanse Kremlja da povrati svoju imovinu u okviru eventualnog mirovnog sporazuma nakon rata, čime se dodatno jača plan EU da se ta sredstva iskoriste.
Međutim, Belgija, Italija, Malta i Bugarska upozorile su da takva pravna klauzula “podrazumijeva veoma dalekosežne pravne, finansijske, proceduralne i institucionalne posljedice koje bi mogle ići znatno dalje od ovog konkretnog slučaja“.
