Djeca mogu pojesti 130 kalorija više dnevno zahvaljujući oglašavanju
Samo pet minuta reklamiranja nezdrave hrane dovoljno je da poveća kalorijsku vrijednost dječijeg i adolescentnog obroka za 130 kilokalorija, što je otprilike ekvivalentno dvijema kriškama hljeba. Uticaj reklama za nezdravu hranu toliko je raširen da nije važno kakvu poruku prenose ili u kojim medijima to rade. Reklame samo za brendove su jednako efikasne kao i reklame koje prikazuju proizvod u punom sjaju.
Najizloženiji i najosjetljiviji
Ovo su rezultati studije nedavno predstavljene na Evropskom kongresu o gojaznosti, održanom u Malagi.
„Čak i kratkotrajno izlaganje reklamama za hranu bogatu mastima, soli i šećerom može dovesti do prekomjernog unosa kalorija i potencijalnog debljanja, posebno kod mladih ljudi koji su osjetljiviji i podložniji reklamama i čiji načini ishrane utiču na njihovo zdravlje kasnije u životu“, rekla je autorica studije Emma Boyland, profesorica marketinga hrane i zdravlja djece na Univerzitetu u Liverpoolu.
Utjecaj poznat od ranije
Razne studije u prošlosti su utvrdile da postoji veza između reklama za nezdravu hranu u audiovizuelnim medijima i neposredne ili buduće konzumacije nezdrave hrane među djecom i mladima. Ova nova studija istražuje uticaj na djecu drugih sredstava komunikacije (kao što su podcasti ili radio reklame) i reklama koje sadrže samo elemente koji podsjećaju na brend, bez direktnog prikazivanja hrane i pića. Studija je također pokušala odgovoriti na pitanje da li reklame za nezdravu hranu imaju različit uticaj na djecu iz različitih socioekonomskih slojeva.
Mogli su birati šta će jesti.
U studiju je uključeno 240 djece od 7 do 15 godina iz škole u Merseysideu u Velikoj Britaniji. U dvije prilike djeca su bila izložena 5-minutnoj reklami za masnu, slatku ili slanu hranu ili reklamama za neprehrambene proizvode. U oba slučaja vidjeli su ili video spot koji sadrži samo referencu na brend ili video s jasnim prikazom proizvoda i to na četiri različita medija: televiziji, društvenim mrežama, potkastu i reklamnim plakatima. Nakon izlaganja, znanstvenici su mjerili unos hrane kod djece koja bi mogla slobodno odabrati što želi jesti za ručak, a zatim su se uporedili s njihovim indeksom tjelesne mase i socioekonomskim statusom.
Trenutne performanse
Djeca izložena reklamama za nezdravu hranu konzumirala su više grickalica i više ručkova, u prosjeku ukupno oko 130 kcal više dnevno, u poređenju sa svojim vršnjacima izloženim reklamama koje nisu hrana. Ni vrsta medija u kojima je reklama prikazana, ni socioekonomski status djece nisu ublažili učinak izloženosti reklamama.
Poruka stiže do djece
„Ovo je prva studija koja pokazuje da čak i reklame za hranu koje sadrže samo aluzije na brendove (bez eksplicitnih prikaza hrane), za koje trenutno ne postoje globalna politička ograničenja, povećavaju konzumaciju hrane kod djece. Ovo novo otkriće će nam pomoći da stvorimo nove, hitne restriktivne politike za oglašavanje hrane, čija će svrha biti zaštita zdravlja mladih ljudi“, rekao je prof. Boyland.
