Kompanije za kontrolu štetočina rade na načinima za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose po život opasne bolesti poput malarije i denga groznice u nova područja svijeta, što je rezultat klimatskih promjena. Porast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i područja razvijenog svijeta gdje ranije nisu bile rasprostranjene, piše Financial Times.
Lokalni prenos denga groznice prijavljen je tako u više evropskih zemalja, uključujući Francusku, Španiju, Hrvatsku i Italiju, kao i u dijelovima SAD-a i Japana.
Rentokil Initial, najveći svjetski pružalac usluga kontrole štetočina, nedavno je u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji pokrenuo ‘krvavu sobu‘ za proučavanje ponašanja komaraca i drugih insekata. Direktor te tvrtke Andy Ransom poručio je da Rentokil predviđa da će se globalno tržište za suzbijanje komaraca proširiti s 1,6 milijardi dolara u 2021. godini na 2,1 milijardu do 2026.
U ‘krvavoj sobi‘ hrane komarce ljudskom krvlju dobivenom iz službe za darivanje krvi.
– U Evropi je trenutni trend da se azijski tigrasti komarac kreće prema sjeveru, prvenstveno u Italiji, Francuskoj i Španiji, rekao je Ransom.
Ta je vrsta komarca vektor za prenos niza patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, zika virus i chikungunyu. Grupe za suzbijanje štetočina koriste larvicide protiv komaraca za uklanjanje mjesta na kojima se oni razmnožavaju, te ciljano prskanje za istrebljenje zrelih komaraca iz niskog rastinja.
Iz Rentokila upozoravaju da su bolesti koje šire komarci i krpelji predmet sve veće zabrinutosti zbog klimatskih promjena.
Dobrotvorna fondacija za zdravstvena istraživanja Wellcome Trust ističe da očekuju da će komarci koji prenose bolesti dpstići i do 500 miliona ljudi više nego sada do 2050. godine. Procjenjuje se tako da će više od milijarde ljudi biti u riziku od malarije, denga groznice, Zika groznice i drugih bolesti koje prenose komarci, i to do 2080. godine.
Klimatske su promjene povećale širenje i drugih štetočina, poput termira, pa se i njih sada otkriva na mjestima na kojima ranije nisu bili prisutni, obično u toplijim područjima.
Prošla je godina bila šesta najtoplija zabilježena godina od 1880., prema američkoj Nacionalnoj upravi za okeane i armosferu. Temperature su porasle za najmanje 1,1 stepen u industrijskoj eri. Stručnjaci su upozorili i da je teško predvidjeti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagovati na klimatske promjene, prenosi Financial Times.
– Kako raste temperatura, povećava se i pogodnost za funkcionisanje tog procesa. Kada postane prevruće, taj se proces može promijeniti, kaže Kris Murray, profesor promjene zaštište zdravlja u londonskoj Školi za higijenu i tropsku medicinu u Gambiji, i dodaje kako otopljenje može ubrzati životni ciklus vrsta koje ovise o temperaturi.
Murray ističe da se predviđa da će klimatske promjene imati u prosjeku veći utjecaj na smanjenje raznolikosti vrsta i njihove brojnosti.
– Postoje dijelovi Evrope koji su prije bili prehladni da bi bili pogodni za komarce. Klimatske promjene zagrijavaju i te dijelove i čine ih prikladnijima za preživljavanje tih insekata.
Dom azijskog tigrastog komarca je u jugoistočnoj Aziji, no oni se šire od 1960-ih, a 1979. su otkriveni u Albaniji. Sada su prisutni u većem dijelu južne i srednje Europe.
Prošle je godine Francuska zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice koju su prijenosili azijski tigrasti komarci. Prisutnost tih komaraca je u Velikoj Britaniji otkrivena 2017. godine.
Posebno zabrinjava i vrsta obični kućni komarac, čija će se brojnost, očekuje se, povećati, a mogao bi se u nove zemlje unositi putem ptica selica. Ta vrsta komarca je prenosnik Virusa zapadnog Nila.
