Osim toga, više stotina mikro, malih i srednjih preduzeća bi moglo dobiti grantove u visini i do 50.000 maraka za mjere energetske efoikasnosti. Ovo su neke od mjera pomoći EU koje su predstavljene na pres konferenciji u Parlamentu BiH.
Ukupna pomoć EU, koju je najavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, prilikom njene nedavne posjete BiH iznosiće 70 miliona evra, od čega će 50 miliona evra biti dodijeljeno za prvu komponentu, odnosno pomoć domaćinstvima u socijalnoj potrebi u Republici Srpskoj, Federacije BiH i Brčko distriktu. Ostatak od 20 miliona evra će po pola biti dodijeljeno za mjere energetske efikasnosti za domaćinstva i preduzeća, a koje će provoditi entitetski fondovi za zaštitu životne sredine.
Kako je naglasila Elvira Jukić Mujkić iz Delegacije EU, provođenje ovih projekata biće u nadležnosti entitetskih intitucija i Brčko Distrikta, a EU će osigurati provođenje revizije i kontrole koja bi trebalo da spriječi eventualne zloupotrebe ovih sredstava.
Sehija Mujkanović iz Ministarstva finansija i trezora BiH je naglasila da će prva tranša u visini od 63 miliona biti isplaćena na njihov račun u narednih desetak dana, te da će ovo Ministarstvo novac odmah proslijediti nadležnim nižim nivoima vlasti.
Što se tiče RS, Vladimir Makarić, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, je rekao da u RS postoji oko 200.000 potencijalnih korisnika koji se odnose na porodice koje koriste socijalnu pomoć boračke kategorije i penzionere s najnižim penzijama. Prema njegovim procjenama, u RS bi moglo biti oko 60.000 do 80.000 korisnika koji bi po ovom osnovu mogli dobiti oko 537 maraka, u zavisnosti od ukupnog broja onih koji budu ispunjavali kriterijume. On je najavio da će javni poziv biti upućen već naredne sedmice.
Zoran Lukač iz Fonda za zaštitu životne sredine RS je rekao da je procjena da bi u RS energetskom efikasnosti moglo biti obuhvaćeno oko 1.320 ličnih porodičnih kuća i stanova, te oko 130 preduzeća.
U Federaciji BiH su kriterijumi slični kao i u RS, s tim da se zbog većeg broja stanovništva očekuje oko dva do tri puta više korisnika.
Zijad Nišić, gradonačelnik Brčkog, je rekao da je Brčko zahvalno EU za ovu pomoć, ali je istakao da će distrikt dobiti značajno manja sredstva po glavi stanovnika, i da će socijalne kategorije u tom gradu moći računati na iznos pomoć koji će dva do tri puta biti manji od onog u Srpskoj.
Svi predstavnici institucija su rekli da su kriterijumi definisani ili je taj postupak u završnoj fazi i da će u narednih dva mjeseca sve biti spremno za raspodjelu.
Inače, jedan od uslova EU za dodjelu ovih sredstava je da domaćinstvo može dobiti pomoć samo po jednom osnovu, odnosno nije moguće dobiti pomoć i za domaćinstva i za energetsku efikasnost ili za mikro i mala preduzeća.
Stefano Elero, šef Kooperacija u kancelariji EU u BiH, je rekao da je ova pomoć za BiH uslijedila kao odgovor na energetsku krizu i rast cijena zbog rata u Ukrajini. On je rekao da je ovo prvi put da je EU upotrijebila instrumente budžetske podrške i da je to urađeno brzo i efikasno kako bi EU pokazala da je spremna da pruži pomoć građanima BiH.
“Ovo je jedan od instrumenata da podržimo zemlju u ovom vitalnom procesu energetske tranzicije. Nastavićemo i narednih godina da privučemo značajne investicije za obnovljive izvore energije”, rekao je on i dodao da EU očekuje da svi nivoi vlasti što brže usvoje sve potrebne mjere kako bi se ubrzao proces energetske tranzicije. Takođe je rekao da je EU uvjerena da će ova pomoć biti provedena brzo i efikasno i naznačio da će od toga zavisiti i ostali nadolazeći projekti u zemlji.
Predstavnici vlasti u BiH zahvalili su EU na ovoj podršci.
Podsjećanja radi, EU je dodijelila milijardu evra pomoći zemljama zapadnog Balkana da se izbore s srednjoročnim i dugoročnim posljedicama energetske krize. Ova ukupna pomoć ima dvije komponente po 500 miliona evra, od koje se prva komponenta odnosi na pomoć ugroženim stanovnicima, a ostatak na projekte u oblast energetike, poput izgradnje objekata obnovljivih izvora energije.
Ti projekti će se takođe odnositi i na grantove u oblasti energetske tranzicije, i to ne samo za obnovljive izvore energije, nego i za terminale za tekući gas i gasovode, kako bi se pomoglo BiH da diverzifikuje izvore energije.
EU je spremna i da dodijeli grant za južnu interkonekciju, koja bi terminal za tekući gas na Krku trebalo da poveže sa BiH, ali zbog internih svađa u FBiH ovaj projekat je već duže vremena na čekanju.
Svi ovi grantovi EU su u sklopu Ekonomskog i investicionog plana EU.
