Štitna žlijezda je mala endokrina žlijezda smještena na prednjoj strani vrata. Oblika je leptira i proizvodi hormone značajne za metaboličke procese i regulaciju kalcijuma.
Smetnje koje mogu nastati u funkciji štitne žlezde utiču na promjene svih metaboličkih parametara, pa i telesne mase. Smanjenu funkciju štitne žlijezde (hipotireoza) prati povećanje telesne mase i nizak bazalni metabolizam, dok povišenu funkciju (hipertireoza) prati gubitak telesne mase i povišen bazalni metabolizam. Jedan od najčešćih oblika smanjene funkcije štitne žlezde je Hašimotov tireoiditis, hronična upala štitne žlezde koja pripada grupi autoimunih bolesti.
Tačan uzrok još nije poznat, a među mogućim okidačima za problem sa radom ove veoma važne žlezde su virusi, stres, terapija radioaktivnim jodom, izloženost brojnim pesticidima, nedostatak određenih nutrijenata u ishrani. Najčešći simptomi su pospanost, tromost, suvoća kože, kose i noktiju, otežano gutanje, loša cirkulacija, debljanje, opstipacija, sklonost infekcijama. Bolest često može biti praćena i drugim autoimunim bolestima, kao što su perniciozna anemija, diabetes, lupus, vitiligo, reumatoidni artritis, Adisonova bolest.
Ono što je dobra vijest je da se ovo stanje može, osim lijekovima, veoma uspešno držati u granicama normale i pravilnom ishranom.
Pametan izbor namirnica
Većina ljudi odmah započne redukcionu dijetu ne vodeći previše računa o izboru namirnica, ali i u ovom slučaju važno je samo malo pametnije birati ono što jedemo. Velika redukcija energetskog unosa uz nepravilan izbor namirnica ne samo da neće pomoći, već može dodatno pogoršati stanje. Jedan od prvih koraka je povećanje unosa proteina.
„Neke preporuke čak kažu da je potrebno uneti oko 20 grama proteina u svakom obroku i da je najbolje da izvori proteina budu mlječni proizvodi i morska riba. Takođe, unos ugljenih hidrata se mora ograničiti, pa se zato porcije voća, mahunarki i žitarica u dnevnom obroku smanjuju. Treba izbjegavati prerađenu hranu, jer ona svakako nosi suvišne i skrivene šećere, masnoće, pa i sastojke koji mogu izazivati alergijske reakcije i intolerancije”, navodi nutricionista Ana Todorović za Politika magazin.
Namirnice koje su korisne su one bogate gvožđem, cinkom i bakrom, vitaminima B grupe, antioksidansima, zatim proizvodi od cijelog zrna žita, morska riba i alge, kao i namirnice bogate vitaminom D i brazilski orah.
Namirnice koje, prema riječima naše sagovornice, treba izbjegavati su kupus, kelj, karfiol, radič, prokelj, kineski kupus, spanać, blitva, rotkvice, repa, pinjoli, kikiriki, proso, jagode, kruške, breskve i soja.
„Kada se zdravstveno stanje popravi i nivo hormona uspešno kontroliše, neke namirnice možete da vratite u jelovnik, ali nikako ne smjete da imate stare navike. Jelovnik mora da se detaljno i pažljivo planira, a promjene u stilu života moraju da budu stalne”, navodi naša sagovornica.
Predlog jelovnika za bolji rad štitne žlezde
Doručak
- Hljeb od integralnih žitarica ili bezglutenski
- Namaz od humusa ili susamov tan, namaz od bundeve, maslina, suncokreta
- Sezonska salata prelivena maslinovim uljem i limunovim sokom
- Recept za humus i susamov tan
Užina
- Jagode i dva brazilska oraha
Ručak
- Riba (tunjevina file, skuša, som, šaran, losos …) ili bareni pileći file
- Grilovano povrće
- Salata od sveže crvene paprike
Užina
- Salata od rendane zelene jabuke, celera, cvekle, malo oraha i limuna sa malo meda
Večera
Zelena salata sa sirovim sjemenom bundeve, maslinovim uljem i limunovim sokom
Bezglutenski hljeb
Grilovane tikvice prelivene maslinovim uljem i namazane povrtnim sosom
Namaz od povrća na grilovane tikvice
Glassrpske.com
