Dehidracija također znači povećan rizik od kamena.
Ako ste ikada iskusili bol prilikom izbacivanja kamena iz bubrega, ili ste barem čuli za to, znate zašto mnogi kažu da je to jedan od najneugodnijih bolova koje tijelo može podnijeti. A ako imate dovoljno sreće da ga nikada niste iskusili, vjerujte mi, bolje spriječiti nego liječiti. Jedna od deset osoba će tokom života razviti kamen u bubregu. Nastaje kada se minerali iz urina počnu nakupljati i kristalizirati u bubrezima. Vremenom se ovi kristali zgrušavaju i izbacivanje može postati vrlo bolno.
Srećom, odluke koje donosimo svaki dan mogu nas spriječiti da budemo među 10 posto ljudi koji su imali bliski susret s ovom neugodnom pojavom.
“Najvažniji korak u sprečavanju bubrežnih kamenaca je pijenje dovoljno tečnosti. Bubrezi koriste urin za uklanjanje otpadnih proizvoda iz tijela – viška vitamina, minerala, kiselina i drugih spojeva. Ako ne pijemo dovoljno tečnosti, urin postaje koncentrisan, što pogoduje stvaranju kristala”, kaže urolog Fabrice Henry.
Većini ljudi je potrebno 10 do 12 čaša tečnosti dnevno, a potreba se povećava ako se više znojite – na primjer, tokom vježbanja ili u toplijoj klimi. Globalno zagrijavanje, pokazuju istraživanja , dodatno povećava rizik od dehidracije, a time i učestalost bolesti bubrega.
Kako znate da li ste dovoljno hidrirani? Pogledajte boju urina – idealno bi bilo da bude svijetložuta. Tamnija boja može značiti dehidraciju i povećan rizik od kamena.
Šta jesti, a šta izbjegavati?
Ishrana također ima veliki utjecaj na stvaranje bubrežnih kamenaca. Stoga biste trebali smanjiti unos soli, odnosno natrija, jer prekomjerni unos soli dovodi do povećanog izlučivanja kalcija putem urina, a većina bubrežnih kamenaca nastaje od kalcija. Stoga biste trebali izbjegavati dodavanje soli u hranu, birati proizvode s malo ili bez soli i biti oprezni s prerađenom hranom i gotovim jelima, jer se tu krije većina natrija. Također biste trebali ograničiti unos fruktoze i kad god je to moguće birati svježu, neprerađenu hranu.
Limuni, narandže i dinje imaju visok sadržaj limunske kiseline koja veže kalcij i sprječava stvaranje kamenaca, pa čak može pomoći u razgradnji manjih kristala, pa biste trebali jesti što više citrusnog voća. Meso, perad, riba i jaja mogu doprinijeti stvaranju kamenaca mokraćne kiseline. Ako imate sklonost stvaranju kamenaca, preporučuje se umjereno konzumiranje ove hrane.
Ako ste ranije imali kamen u bubregu, možda ćete morati smanjiti unos oksalata – spojeva koji se nalaze u određenom povrću, orašastim plodovima, mahunarkama i lisnatom povrću. Ali uvijek se posavjetujte sa svojim ljekarom prije nego što napravite drastične promjene u ishrani.
Iako su kalcijevi kamenci najčešći, to ne znači da trebate prestati uzimati kalcij. Naprotiv, premalo uzimanja može potaknuti stvaranje kamenaca. Ključno je unositi kalcij iz hrane, a ne iz dodataka prehrani, a posebno ne na prazan želudac.
Fizička aktivnost
Prekomjerna težina i gojaznost značajno povećavaju rizik od bubrežnih kamenaca. Brojne studije potvrđuju vezu između povećane tjelesne masti i pojave kamenaca – bez obzira na spol, dob, pušenje ili nivo aktivnosti.
Gojaznost je povezana s većim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog pritiska i povišenih masnoća u krvi, što sve dodatno pogoduje stvaranju kamena.
Redovna tjelovježba, čak i ako se radi samo vikendom, može značajno smanjiti rizik. Studija iz 2024. godine otkrila je da su ljudi koji su aktivni 30 do 60 minuta dnevno imali manju vjerovatnoću da razviju bubrežne kamence u odnosu na one koji su bili neaktivni.
Briga o bubrezima stoga nije samo stvar genetike, mnogo toga je u vašim rukama. Hidrirajte se, hranite se pametno, krećite se i slušajte svoje tijelo. Prevencija bubrežnih kamenaca počinje malim navikama koje mogu spriječiti jake bolove.
Jutarnji.hr
