Lideri partija koje čine vlast na nivou BiH sastaće se danas u Sarajevu gdje će pokušati postići dogovor o zakonima neophodnim za dobijanje datuma za početak pregovora sa EU, ali ako je suditi po izjavama, do tog dogovora teško će doći.
Uoči samog sastanka, oglasili su se gotovo svi lideri partija koje čine vlast, i manje više, svi su imali neke uslove. Elemedin Konaković, lider NiP-a, pozvao je sve da se bez odlaganja prihvate sva tri zakona koja traži EU, a to su zakoni o sudu, o sukobu interesa i o pranju novca, uopšte ne spominjući ono što su dogovorili na sastanku u Laktašima. Dakle, Konaković očekuje da se prihvati ono što samo njima odgovora. S druge strane, Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, takođe poziva na dogovor i usvajanje zakona ali i implementaciju onoga što je dogovoreno u Laktašima, prije svega novi Izborni zakon koji će omogućiti da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva, ističući da politička nadmudrivanja treba ostaviti po strani jer je pred BiH istorijska šansa na putu ka EU. On je pozvao partnere da razgovaraju među sobom, a ne sa nekima drugima, aludirajući na stranke “trojke” (SDP, NiP i Našu stranku) i njihovu saradnju sa međunarodnom zajednicom. Upravo ta međunarodna zajednica možda je i glavni krivac što se raniji dogovor iz Laktaša ne implementira.
Na kraju, Milorad Dodik, lider SNSD-a, rekao je da bez odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH neće biti ni “evropskih zakona“, a na šta, očekivano stranke iz Federacije BiH tačnije SDP, NiP i Naša stranka neće ni da čuju.
“Nije sporan evropski put i nije sporno da se uradi sve što je dogovoreno na sastanku u Laktašima. U okviru toga se nalzi nekoliko važnih tema. Jedan je zakon o Ustavnom sudu, koji smo dogovorili i da ukoliko to možemo da uredimo i da se sve dogovorimo da nema stranaca u političkom sistemu BiH, mi imamo evropski put. Ako to ne možemo da dogovorimo nećemo se dogovoriti ni oko Suda, ni oko zakona o pranju novca, zakona o sukobu interesa”, rekao je Dodik.
U suštini, bez odlaska stranaca iz Ustavnog suda BiH nema ni evropskog puta, što je SNSD-ova priča već nekoliko mjeseci.
Uopšte ne treba sumnjati da će ukoliko se ne postigne dogovor o evropskim zakonima, za bošnjačke partije SDP, NiP i Našu stranku, ali i međunarodnu zajednicu Dodik biti glavni krivac. Nešto slično je nagovijestio i Konaković koji je juče rekao da će Dodik sada “pokazati svoje pravo lice”. Istovremeno, i međunarodna zajednica kao i Bošnjaci protiv je odlaska stranih sudija, i to su otvoreno rekli visoki zvaničnici američke administracije, koja se među prvima pobunila protiv dogovora domaćih lidera, odnosno dogovora iz Laktaša.
„Nepotrebno je da Konaković drži predavanja. Pitanje što se tiče EU nije upitno, ali je upitno sprovođenje 14 prioriteta što su tražili iz EU. Konaković pokušava da bude potparol EU, govoreći i prijeteći sankcijama. Mislio je da ako bude na fonu priče o EU, da će mu to donijeti poene. Neće. Pokazaće se da SDA i druge političke partije tamo, imaju veću podršku nego Konaković“, rekao je između ostalog Dodik odgovarajući Konakoviću, koji, zanimljivo uopšte ne spominje realizaciju dogovora iz Laktaša.
Tačnije, sam Konaković, a i ostali Bošnjaci odmah nakon reakcije iz Ambasade SAD koja je kritikovala sporazum iz Laktaša, pričom o izmjeni Ustava BiH, u suštini su minirali taj dogovor, a što im je osim Dodika, zamjerio i sam Čović.
Dodikov stav da bez odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, očekivano na nož je dočekao i Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH i visoki funkcioner SDP-a koji je rekao da Dodik mora potpuno zaboraviti „ideju o destruiranju Ustavnog suda BiH“.
„Nijedan političar koji se zalaže za državu BiH ne smije pristati na Dodikov ultimatum o Ustavnom sudu BiH, kao i o drugim esencijalno bitim pitanjima za BiH. Ustavni sud BIH ne smije biti ni tema razgovora sa politčkim ekstremima koji ugrožavaju mir i ustavni poredak BiH“, rekao je Bećirović čije saopštenje kao i uvijek obiluje frazama o demokratskoj i jakoj BiH, mada nikada niko, pa ni on sam nije uspio objasniti vezu između “demokratske BiH“ i kolonijalne uprave nad BiH koja i kroz Ustavni sud BiH i nametanje zakona diktira procese.
I sam Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a kao da je svjestan da na današnjem sastanku dogovora neće biti, ističući da „ne može svaki razgovor završiti konačnim dogovorom ili potpisanim sporazumom.“
„Ali se nadam da smo svakim razgovorom bliži dogovoru. Nemojte ocjenjivati pojedinačne korake, ocjenjujte ono što postignemo ili ne postignemo. Dogovor je još teže postići u okrilju populizma koji je skoro poklopio političku scenu“, naveo je Nikšić.
On je rekao da je prvi značajn ispit vladajuće koalicije u martu i da će se tada vidjeti da li smo i koliko bili uspješni.
„Taj ispit ćemo položiti samo ako postignemo dogovor oko zakona bitnih za jačanje pravne države. Jako je bitno da usvojimo zakone koji su bitni za otvaranje pregovora sa EU, a što je još važnije, koji će ojačati pravosudni aparat u BiH kako niko ne bi bio iznad zakona“, naveo je Nikšić koji je u jednom djelu svoje izjave naveo i da „mi izdati nećemo, niti od drugih tražimo da izdaju“, šta god to značilo.
U suštini, od današnjeg sastanka na koji svaki lider ide sa svojim zahtjevima koji su poprilično isključivi, zavisiće da li će EU u martu dati BiH datum za početak pregovora. Sami zvaničnici EU u posljednjih 15-ak dana ispostavili su BiH zahtejv, navodeći da su skratili listu onoga što treba uraditi da bi dobili datum za početak pregovora, a to znači da moraju usvojiti zakone o Sudu BiH, sprečavanju pranja novca i sukobu interesa ali i otvoriti pregovore sa Fronteksom. U principu, nijedan od ovih zahtjeva nije toliko sporan, u smislu nadležnosti ali isključivi stavori jednih, drugih i trećih udaljavaju sve od dogovora.
