Kada su trojica seljana iz kineske provincije Sečuan 2022. godine pisali lokalnim zvaničnicima i pitali ih zašto vlada konfiskuje njihovu zemlju i iseljava ih iz njihovih domova, dobili su kratak odgovor: To je “državna tajna”.
Istraga CNN-a je otkrila da se ta tajna odnosi na tajne planove Kine da masovno proširi svoje nuklearne ambicije.
Tajni projekti u Sečuanu otkriveni satelitskim snimcima
Više od tri godine nakon iseljenja, satelitski snimci pokazuju da je njihovo selo sravnjeno sa zemljom, a na njegovom mjestu su podignute nove zgrade koje podržavaju neka od najvažnijih postrojenja za proizvodnju nuklearnog oružja u Kini.
Proširenje lokacija u provinciji Sečuan, primijećeno na satelitskim snimcima i pregledom desetina dokumenata kineske vlade, podržava nedavne tvrdnje administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da Peking sprovodi svoju najznačajniju kampanju modernizacije nuklearnog oružja u posljednjih nekoliko decenija.
Tramp će sljedećeg mjeseca posjetiti Peking na značajnom putovanju gdje se očekuje da će pokušati da započne dijalog o sporazumu o obuzdavanju nuklearnih ambicija kineskog lidera Si Đinpinga. Ranije ove godine, istekao je najnoviji sporazum o smanjenju naoružanja između Rusije i Sjedinjenih Država – poznat kao Novi START, a Tramp je želio da postigne novi i poboljšani sporazum sa Moskvom koji bi uključivao i Kinu.
Ali dramatične promjene viđene na lokacijama u Sečuanu sugerišu da razvoj nuklearnog oružja kineske vojske, poznate kao Narodnooslobodilačka armija (NOA), pokazuje malo znakova jenjavanja.
Misteriozna kupola i nova infrastruktura
Jedan od najznačajnijih dodataka ovom području je ogromna kupola, neobičnog oblika poput TikTak bombone, koja se pojavljuje na obalama rijeke Tongđang prije manje od pet godina. Čini se da je i dalje ‘okružena’ opremom, što sugeriše da možda još uvijek nije u upotrebi.
Sa površinom od 3.200 kvadratnih metara – veličine 13 teniskih terena – ojačana kupola je okružena betonskom i čeličnom konstrukcijom sa monitorima zračenja i vratima za zaštitu od eksplozije, a njena mreža cijevi se vijuga iz objekta u zgradu sa visokim ventilacionim dimnjakom.
Ove i druge karakteristike, uključujući opsežnu opremu za upravljanje vazduhom, dizajnirane su da drže visoko radioaktivne materijale poput uranijuma i plutonijuma zarobljene unutar kupole, prema riječima više stručnjaka.
Objekat, koji je izgrađen unutar baze nuklearnog oružja odavno poznate CIA-i, okružen je sa tri sloja bezbjednosne ograde. Obližnji tunel nestaje u padini planine. Da bi analizirao pojedinačne karakteristike lokacije poznate kao 906, CNN je sastavio više od 50 snimaka iz različitih faza izgradnje objekta u 3D model.
Objekat koji izaziva zabrinutost stručnjaka
“Ova zgrada je gotovo Roršahov test za najgore noćne more ljudi o tome šta Kina sprema”, rekao je Džefri Luis, istaknuti stručnjak za globalnu bezbjednost na Midlberi koledžu (Middlebury College), jedan od tri stručnjaka koji su pregledali nalaze CNN-a.
“Suočavate se sa rekonfiguracijom ovog kompleksa”, dodao je Luis, misleći na mrežu lokacija za nuklearno oružje u i oko okruga Zitong.
“Ovaj objekat je centralni dio. On je simbol svih ovih promjena. Čini se da će na kraju ovoga biti mnogo veći kapacitet za proizvodnju”, ističe.
Novo obnovljeni putevi povezuju lokaciju 906 sa najmanje tri druge baze za nuklearno oružje raspoređene duž uskih dolina u i oko okruga Zitong. Projekat izgradnje kupolastog objekta unutar 906 označen je kao XTJ0001, prema dokumentima kineske vlade koje je pregledao CNN.
Još jedan od ovih proizvodnih pogona je Lokacija 931, koja se proširila u selo Baitu, što je dovelo do iseljavanja njegovih stanovnika. Obližnje selo Dašan je takođe srušeno kako bi se napravio prostor za razvoj baze.
Transferni punkt sa puta na željeznicu koji povezuje mrežu sa zapadom zemlje takođe je dramatično obnovljen od 2021. godine – još jedan znak sveobuhvatnog oživljavanja pogona Zitong, piše CNN.
Kada su špijunski sateliti prvi put snimili mreže Zitong 1971. godine, američka obavještajna služba je smatrala da su lokacije prekretnica. Deklasifikovani dokumenti zaključili su da su postavili Peking na put da postane treći najveći proizvođač smrtonosnih bojevih glava na svijetu.
Modernizacija kineskog nuklearnog programa
Ovo predviđanje se ostvarilo oko 2020. godine, kada su kineske zalihe bojevih glava pretekle francuske. Peking je najbrži proizvođač nuklearnog oružja na svijetu, prema podacima Pentagona, mada, sa nešto više od 600 bojevih glava, i dalje znatno zaostaje za SAD i Rusijom, od kojih svaka raspolaže zalihama najmanje četiri puta većim od kineskih.
Globalne tenzije i reakcije SAD
U februaru je državni podsekretar za kontrolu naoružanja Tomas DiNano optužio Kinu da je prekršila zabranu testiranja eksplozivnog nuklearnog oružja. Peking je žestoko negirao tu tvrdnju.
Zvaničnici američkih obavještajnih službi takođe su procijenili da Peking testira novu generaciju nuklearnih bojevih glava. Portparol kineskog ministarstva odbrane Đijang Bin rekao je da te izjave “iskrivljuju činjenice i blate Kinu”.
“Svima je poznato da Kina sprovodi nuklearnu strategiju samoodbrane i slijedi nuklearnu politiku da prvi ne upotrebi nuklearno oružje”, rekao je Đijang.
“Kina se obavezuje da neće koristiti niti prijetiti upotrebom nuklearnog oružja protiv država koje nemaju nuklearno oružje i zona bez nuklearnog oružja”, dodao je.
Ali neobičan dizajn nekih objekata, poput kupole na rijeci Zitong, daje izvijesnu vjerodostojnost DiNanovim tvrdnjama da Kina revidira svoj program nuklearnog oružja.
“Možda se na ovim lokacijama uspostavljaju novi procesi, prave nove vrste stvari”, rekao je Reni Babijarc, potpredsjednik za analizu i operacije za AllSource Analysis, koji je pregledao satelitske snimke za CNN.
Taj razvoj događaja je možda stvorio slijepe tačke za zapadne protivnike.
“Ranije smo mogli da napravimo određene informisane procjene o tome koliko nuklearnog oružja Kina može da proizvede”, rekao je Deker Evelet, analitičar za nuklearno naoružanje i odvraćanje u kompaniji CNA Corporation, koji je takođe pregledao nalaze CNN-a.
“Činjenica da je ova modernizacija toliko opsežna sugeriše fundamentalnu rekonstrukciju tehnologije koja je osnova cijelog sistema”, dodaje.
Dodatnu potvrdu tvrdnjama o procesu modernizacije predstavlja i velika rekonstrukcija u grupi istraživačkih instituta, oko 40 milja jugozapadno od mreže Zitonga. To područje, poznato kao Naučni grad, smatra se mozgom kineskog programa nuklearnog naoružanja.
Širenje kampusa je toliko obimno da je, prema satelitskim snimcima, više od 600 zgrada srušeno kako bi se napravio prostor za nove objekte tokom 2022. godine, prema satelitskim snimcima.
Na pitanje o nalazima CNN-a, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo: “Nismo upoznati sa situacijom koju ste pomenuli.”
Kinesko Ministarstvo odbrane nije odgovorilo CNN-u na zahtjeve za komentar.
Sveobuhvatna, kontinuirana promjena oko okruga Zitong počela je 2021. godine, prema analizi CNN-a. Ovo se dogodilo samo nekoliko mjeseci nakon što je Si Đinping javno naložio svojim vojnim vrhovnim zvaničnicima da “ubrzaju izgradnju strateškog odvraćanja visokog nivoa”.
Stav Pekinga o nuklearnom oružju postao je snažniji. Kina je razvila sisteme ranog upozoravanja, prema Pentagonu, koji joj omogućavaju da detektuje dolazeću raketu i ispali je prije nego što ona udari.
U slučaju da NOA pokrene invaziju na Tajvan, samoupravno ostrvo koje Peking smatra svojim, ojačani arsenal Kine vjerovatno će djelovati kao sredstvo odvraćanja od zapadnih snaga koje bi mogle da priteknu u pomoć Tajpeju.
To je takođe ključni dio Sijeve vizije diplomatski osnažene Kine.
“Kinesko rukovodstvo izgleda vjeruje da izgradnja i demonstracija strateških kapaciteta, uključujući nuklearno oružje, može imati psihološki uticaj na zapadne zemlje. I da ih primora da prihvate realnost uspona Kine”, rekao je Tong Žao, viši saradnik u programu za nuklearnu politiku i Kinu u Karnegijevoj fondaciji za međunarodni mir.
Da li svijet ulazi u novu trku u naoružanju?
Postoje strahovi da bi naizgled neograničen rast kineskog arsenala mogao da pokrene novu trku u naoružanju, složeniju od Hladnog rata, jer bi Peking djelovao kao treća velika nuklearna sila.
U takvom scenariju, veličina zaliha bojevih glava može se pokazati nebitnom, tvrdi Evelet.
“Kada pređete određeni broj bojevih glava, to postaje akademska razlika. Više se radi o sposobnostima i onome što planirate da uradite sa njima nego o broju bojevih glava”, kazao je.
Postoji i zabrinutost da bi SAD mogle da precijene kineske sposobnosti, pogoršavajući nuklearnu proliferaciju.
“Biće ljudi u SAD koji će tvrditi da moramo radikalno da proširimo sopstvene sposobnosti da proizvodimo nuklearno oružje kako bismo parirali Kini”, rekao je Luis.
“Ali nećemo parirati onome što oni rade. Pariraćemo onome što mislimo da rade. Pariraćemo sopstvenoj noćnoj mori. A to je potencijalno veoma opasno”, naveo je Luis.
U međuvremenu, Tramp bi se mogao naći u nevolji u Pekingu. Kineska infrastruktura – i sve konsolidovanija vladavina Si Đinpinga nad vojskom, što je potvrđeno nedavnim čistkama generala u samom vrhu – daje joj izvjesnu prednost u slučaju trke u naoružanju, a Peking možda ne vidi mnogo razloga da popusti.
Stručnjaci kažu da je tekući rat SAD i Izraela protiv Irana možda ojačao odlučnost Kine da proširi svoj program nuklearnog oružja.
“Ako ste na mjestu Kineza… gledano unazad, ne posmatrate ono što se dešava i ne mislite da ima smisla da se razoružate ili oslabite. Jedna od posljedica onoga što administracija Trampa radi u Iranu neće biti da zastraši ili zaplaši Kineze, već će ih uplašiti do te mjere da počnu da prave još više nuklearnog oružja”, rekao je Luis.
U slučaju da SAD naprave ustupke po ključnim strateškim pitanjima kao što je Tajvan, Si bi mogao “dati simboličnu obavezu da pokrene širok bilateralni strateški bezbjednosni dijalog u kojem bi nuklearna pitanja bila jedna komponenta”, rekao je Žao.
“Čak i u ovom optimističnom scenariju, malo je vjerovatno da će Peking voditi bilo kakve ozbiljne pregovore o kontroli naoružanja. Ali njegova spremnost da pokrene širok dijalog mogla bi biti dovoljna da zadovolji Trampa”, dodao je.
