Hljeb, nekada neizostavan dio svakog obroka u Španiji, nestaje sa stolova alarmantnom brzinom.
Potrošnja hljeba u Španiji je od 1960-ih pala za nevjerovatnih 80 posto, sa 134 na samo 28 kilograma po osobi godišnje.
Ovaj drastičan pad nije samo promjena u prehrani, već odraz dubokih kulturnih i generacijskih promjena, piše Euronews.
Generacijska promjena na tanjuru
Transformacija je, prije svega, generacijska.
José María Fernández, glavni sekretar Španske konfederacije pekara, sažima problem:
“Moja generacija ne zna jesti bez kruha, generacija moje djece i unuka zna jesti bez kruha”.
Mlađe generacije tradicionalni kruh zamjenjuju drugim izvorima ugljikohidrata poput pice ili tjestenine te ga povezuju s debljanjem i intolerancijama na hranu.
Ovaj odmak od mediteranskog načina prehrane postupan je, ali nezaustavljiv.
Samo u posljednjoj deceniji potražnja je pala za više od 20 posto, s 34,9 kilograma po stanovniku 2015. na 27,82 kilograma ove godine. Svakodnevna kupovina hljeba, nekadašnji ritual, postala je rijetkost.
Loša kvaliteta i predrasude
Jedan od ključnih razloga za to je pogrešna percepcija nutritivnih vrijednosti hljeba. Za hljeb većina ljudi misli da deblja, a to je uvjerenje toliko rašireno da 29,2 posto Španaca slijedi prehranu bez hljeba, dok 24 posto smatra da on nije potreban za uravnoteženu prehranu, uprkos tome što je sadržaj masti u hljebu zapravo nizak.
Kriza je teško pogodila tradicionalne pekare. Od početka vijeka zatvorene su četiri od deset tradicionalnih pekara, pogođene padom potrošnje hljeba. Istovremeno, prodaja se preselila u supermarkete i na benzinske stanice, gdje dominira industrijska proizvodnja, prenosi Index.hr.
Foto: Pixabay
Izvor: Nezavisne
