On je za RIA Novosti rekao da spasavanje ljudskih života mora da bude glavna dužnost međunarodne zajednice, te da se pomenuti cilj ne može ostvariti sankcijama niti isporukom oružja, već samo postizanjem mira.
Šef mađarske diplomatije ponovio je stav Budimpešte da Moskva i Kijev treba da se dogovore oko postizanja primirja.
Ministar spoljnih poslova izrazio je žaljenje zbog toga što nisu svi saglasni sa takvim razmišljanjem, naglasivši da je žalosna činjenica da se neko ko se zalaže za mir odmah proglasi “pristalicom Rusije”.
Sijarto je naglasio da Budimpešta “nije na strani Rusa, već na strani mira, jer ne želi da ljudi dalje ginu”.
Prema njegovim riječima, racionalan dijalog o rješavanju ukrajinskog sukoba mogao bi da donese određene rezultate, ali da su trenutni uslovi umanjili šanse za mirno rješavanje.
Ministar je nagovijestio da će EU pokušati da uvede nove sankcije Rusiji, koje bi se odnosile na rusku nuklearnu industriju, ali da je to “nešto sa čim se Mađarska nikada neće saglasiti” i da će definitivno staviti veto u slučaju da se nuklearna energija uključi u bilo kakve kaznene mjere, prenijela je “Raša tudej”.
EU je u subotu, 25. februara, predstavila 10. paket sankcija Rusiji koji se odnosi na bankarski sektor i pristup naprednim i tehnologijama dvostruke namjene. Pored toga, sankcije se odnose i na pravna lica koja, navodno, podržavaju rusku specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.
Mađarska, koja u velikoj mjeri zavisi od ruske energije, konstantno se protivila sankcijama Rusiji, tvrdeći da te mjere nisu značajno oslabile Moskvu, ali da su nanijele veliku štetu ekonomiji EU.
Osim toga, Budimpešta je odbila da pošalje oružje Kijevu i da dozvoli prelazak municije preko svoje granice sa Ukrajinom.
Rusija je u više navrata kritikovala isporuku oružja Ukrajini, upozoravajući da to samo produžava sukobe.
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je juče da će Moskva, u slučaju da Kijev dobije dalekodometno oružje, biti prinuđena da “potisne prijetnju još dalje od ruskih granica”.
