Sibirski limun rodio je u dvorištu u banjalučkom naselju Obilićevo, gdje plodovi koji podsjećaju na mandarine danima mame poglede prolaznika, prenosi Srna.
Po čemu je poseban sibirski limun?
Riječ je o biljci koja sazrijeva u ovom mjesecu, te podnosi i temperaturu od minus 30 stepeni Celzijusa.
To je listopadni grm ili manje stablo čiji su svježi plodovi izuzetno bogati vitaminom C.
Podsjećamo, kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale i na imanju Mileta Popovića u Gornjim Karajzovcima, selu u Lijevče polju, obilno je rodio sibirski limun.
Kako se uzgaja sibirski limun?
Mile Popović posjeduje plantažu sa stotinak stabala i rasadnik sibirskog limuna. Po tome je poznat u svome kraju. Zbog ljekovitih svojstava sibirskog limuna opredijelio se za proizvodnju ovog voća, a sadnica zbog sve veće potražnje.
Popović ima jednostavno objašnjenje: “Uzgoj je sasvim jednostavan. Važno je da tokom izraženije suše ima dovoljno vode i hranljivih materija, ništa drugo. Osim navedenih svojstava, koristi se u narodnoj medicini, kulinarstvu i hortikulturi. Plod posjeduje nekoliko puta više vitamina C nego klasičan limun”.
Mile Popović kaže da su plodovi sibirskog limuna prilično sitni. To su bombice zdravlja: “Uvjerio sam se da ovo voće, na stablu koje je prilično trnovito, djeluje kao snažan antioksidans protiv prehlade i gripa. U narodnoj medicini često se koristi i kao prirodni lijek za smanjenje alergijskih simptoma, poboljšava cirkulaciju, utiče na mršavljenje”.
Južno voće
Osim sibirskog limuna, voćnjake, vrtove i okućnice sve više krase mediteranske, južne i egzotične voćke. To su limun, narandža, mandarina, japanska kruška, jabuka, šljiva, nar, smokva.
Stručnjaci u voćarstvu navode da tome doprinosi stalna promjena klime, topla i duga ljeta, a blage zime.
