Hrvatska će u okviru predsjedavanja Inicijativom triju mora u utorak i srijedu ugostiti više od 1.400 učesnika političkog samita i poslovnog foruma iz 45 država svijeta, čime ovaj događaj postaje najveći poslovni skup u modernoj istoriji zemlje.
Na poslovnom forumu u dubrovačkom hotelu Valamar tokom dva dana okupiće se predstavnici čak 972 svjetske kompanije i organizacije. Najbrojnija delegacija, nakon Hrvatske i Poljske koje su prije 11 godina osnovale ovu inicijativu, biće ona iz Sjedinjenih Američkih Država, koju predvodi ministar energetike SAD-a Kris Rajt (Chris Wright).
SAD je strateški partner inicijative, pa je interes njihovih kompanija i finansijskih institucija izuzetno veliki. Gotovo 130 predstavnika iz 58 kompanija stiže u Dubrovnik, među njima i čelnici Mete, vlasnice Facebooka i Instagrama, Mastercarda, IBM-a, Googlea, Lockheed Martina, Amazona, GE Aerospacea i Microsofta, prenosi Jutarnji.
Investicioni giganti i banke
Na forumu će učestvovati i delegacije CIBC-a, najveće kanadske banke, kao i Blackstonea, najveće svjetske investicione kompanije koja upravlja imovinom vrijednom oko 1,3 biliona dolara. Ova kompanija posljednjih godina snažno ulaže u vještačku inteligenciju i podatkovne centre.
U Dubrovnik dolaze i predstavnici najveće japanske investicione banke, kao i direktor za investicije američke razvojne finansijske korporacije DFC Konor Kolman (Conor Coleman). Riječ je o agenciji američke vlade koja u saradnji s privatnim sektorom finansira strateške projekte širom svijeta.
Među učesnicima su i kompanije poput Mitsubishija, Siemensa, Santandera i Hitachija.
Predsjednici i premijeri na jednom mjestu
Na političkom nivou, premijer Hrvatske Andrej Plenković ugostiće predsjednike i premijere gotovo svih 13 država članica Inicijative, kao i pridružene partnere.
Inicijativa triju mora osnovana je prije 11 godina, a pokrenuli su je tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andžej Duda (Andrzej Duda). Okuplja 13 država istočne i srednje Evrope koje povezuje prostor između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora, s ciljem razvoja saobraćajne, digitalne, energetske i bezbjednosne infrastrukture.
Ujedno, inicijativa ima i geopolitički značaj, posebno u kontekstu smanjenja zavisnosti od ruskih energenata nakon rata u Ukrajini.
Ko su članice i partneri
Članice inicijative su: Hrvatska, Poljska, Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Litvanija, Letonija, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Mađarska.
Strateški partneri su Sjedinjene Američke Države, Evropska komisija, Njemačka, Japan, Španija i Turska, dok su partnerske zemlje Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.
Postoji interes još nekoliko država za priključenje, a Hrvatska je pozvala i Indiju da postane strateški partner.
Novi sporazumi i veliki projekti
S obzirom na snažno prisustvo SAD-a, očekuje se potpisivanje desetak važnih sporazuma između država i kompanija. Među mogućim projektima pominju se:
- izgradnja velikog podatkovnog centra za razvoj vještačke inteligencije
- potencijalna gradnja modularnih nuklearnih elektrana
- infrastrukturni i energetski projekti regionalnog značaja
Američka ambasadorka u Hrvatskoj Nikol Mekgro (Nicole McGraw) najavila je i potpisivanje protokola o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, što je posebno važno za izvoznike.
Šta je sa Bosnom i Hercegovinom
Još nije jasno hoće li tokom samita biti potpisan sporazum između Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Hrvatske o izgradnji Južne gasne interkonekcije.
Riječ je o projektu gasovoda kojim bi američki LNG sa Krka preko Hrvatske bio transportovan u BiH, ali pregovori su još u toku i nije sigurno da će biti završeni do početka samita.
Projekti vrijedni milijarde
Države članice Inicijative nominovale su projekte iz oblasti saobraćaja, digitalizacije i energetike ukupne vrijednosti čak 111 milijardi eura.
Samo Hrvatska ima 33 projekta vrijedna više od četiri milijarde eura, uključujući proširenje LNG terminala na Krku i izgradnju naftovoda, čime dodatno jača svoju poziciju regionalnog energetskog čvorišta.
Ogroman infrastrukturni jaz
Iako region između tri mora raste brže od prosjeka Evropske unije, i dalje postoji ogroman nedostatak infrastrukture, procijenjen na između 700 milijardi i jednog biliona eura.
Hrvatska se nalazi na ključnom pravcu povezivanja sjevera i juga Evrope, ali i na sjecištu važnih trgovinskih koridora između Evrope i Azije, što dodatno povećava njen strateški značaj.
Cilj organizatora je da kroz ovaj forum privuku dodatni privatni kapital i ubrzaju realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata koji bi mogli promijeniti ekonomsku sliku regiona.
