Poslanici SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predložili su izmjene Izbornog zakona BiH koje bi trebalo razmatrati na posebnoj sjednici Predstavničkog doma u petak, ali je pitanje da li će ta sjednica uopšte i biti održana, a ukoliko se i održi izvjesno je da ono što je predloženo neće dobiti podršku Republike Srpske.
Suština izmjena je u tome da se u izborni proces uvode nove tehnologije, skeneri za lična dokumenta, otisak prstiju i brojanje, kao i video-nadzor, međutim te nove tehnologije prema prijedlogu SDA primjenjivale bi se tek na opštim izborima 2026. godine.
“Formalni uslovi za sjednicu nisu ispunjeni. Hitnost zakona se mora obrazložiti, a u članu 132 kojim se mijenja član 20.15a se navodi da se potpuna primjena zakona koji se odnosi na nove tehnologije primjenjuje 2026. godine. Šta je tu onda hitan postupak?”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je sporno i to što se izmjenama na mnogo mjesta predviđa da će Centralna izborna komisija BiH (CIK) pravilnicima urediti pitanje korištenja novih tehnologija, a što je nedopustivo jer tako nešto se ne može uređivati pravilnicima.
Iz nezvaničnih razgovora može se zaključiti da, osim SNSD-a, ni HDZ neće podržati izmjene Izbornog zakona, ako bi i kojim slučajem došle na glasanje, i to iz razloga što se u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH ništa ne mijenja.
Osim uvođenja novih tehnologija, prijedlogom SDA, predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora birao bi CIK, a ne kao do sada opštinska izborna komisija.
Prijedlozi SDA slični su onima o kojima je nedavno govorio Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a koji je rekao da se mora sačiniti osnova za nove tehnologije i da se mora restrukturirati lanac nadzora nad procesom glasanja.
“To podrazumijeva da birački odbori budu profesionalizovani, odnosno da predsjedavajući biračkih odbora i njegov zamjenik budu neutralni, to znači da ih više neće birati političke partije”, rekao je tada Šmit.
Za razliku od postojećeg zakona, gdje ovjerene liste mogu predlagati kandidate za članove biračkih odbora, u novom zakonu samo politička stranka koja ima izabrane političke predstavnike na bilo kojem nivou vlasti moći će predlagati kandidate za članove i zamjenike u biračkim odborima te učestvovati u postupku žrebanja i imenovanja članova biračkog odbora. To žrebanje, za razliku od postojećih pravila, bilo bi javno i snimalo bi se video i audiom u skladu s obaveznim uputstvom koje donosi CIK.
Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH preciznije se reguliše pitanje kampanje, uvode novi termini poput društvenih mreža, a precizira se i uloga IDDEEA koja bi bila odgovorna da održava i vrši cjelokupnu tehničku obradu svih podataka značajnih za evidenciju centralnog biračkog spiska.
Zanimljiv prijedlog SDA je i da je odluka CIK-a o potvrđivanju izbornih rezultata konačna, obavezujuća i protiv nje nije moguće izjaviti žalbu, a predloženo je i značajno povećanje broja potpisa za učestvovanje na izborima za različite nivoe vlasti. Recimo, za izbore za člana Predsjedništva BiH potrebno je 3.000 potpisa, a predlaže se da to bude 7.000 potpisa.
Za SDA razlog za donošenje zakona, kako su naveli u obrazloženju, je unapređenje izbornog procesa u cjelini, a predložene izmjene predstavljaju napredak koji se između ostalog odnosi na tehnička pitanja, ali i način formiranja biračkih odbora i sprečavanje zloupotreba izbora članova biračkih odbora, zatim sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, kao i uvođenje instituta “mirovanja mandata”.
SDA bi da uvede “mirovanje mandata”
Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje je predložila SDA, predviđeno je i “mirovanje mandata”. U zakonu se navodi da lice koje je izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti, za vrijeme trajanja mandata, može obavljati izvršnu funkciju.
“Za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije mandata lica u zakonodavnom organu ostaje u mirovanju. Lice koje je izabrano u zakonodavni organ na bilo kojem nivou, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužno je da svoj mandat stavi u mirovanje prije konstitutivne sjednice zakonodavnog organa u koji je izabrano dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku. U periodu u kojem mandat miruje mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste liste s koje je izabrano lice s mandatom u mirovanju”, navodi se u prijedlogu SDA.
