Nemačke vlasti odobrile su projekat proizvodnje nuklearnog goriva u kojem učestvuje ruski državni nuklearni div Rosatom.
Ministarstvo životne sredine Donje Saksonije u sredu je francuskoj kompaniji Framatom (Framatome) izdalo dozvolu za proizvodnju nuklearnog goriva, odnosno gorivnih šipki i gorivnih sklopova ruskog dizajna, u pogonu u gradu Lingenu na severozapadu Nemačke, piše Politiko (Politico).
Francusko-ruski projekat vodiće Framatom, filijala francuske državne elektroenergetske kompanije EDF, a koristiće ključne komponente koje isporučuje TVEL, filijala ruskog nuklearnog diva Rosatoma pod kontrolom Kremlja. TVEL neće upravljati pogonom, nego će isporučivati ključne delove ruske proizvodnje.
Iako je nakon ruske invazije na Ukrajinu Evropska unija uvela brojne sankcije i nastoji da postepeno ukine uvoz ruskih fosilnih goriva, nuklearni sektor ostao je izuzetak. Rosatom nije obuhvaćen sankcijama jer brojne članice EU i dalje zavise od ruske nuklearne tehnologije, goriva i usluga. Ruska državna kompanija učestvuje u izgradnji i snabdevanju nuklearnih elektrana u više evropskih zemalja, poput Mađarske, Slovačke, Češke i Bugarske, a isporučuje gorivo i za reaktore ruskog dizajna u drugim država. U tom kontekstu projekat u nemačkom Lingenu posebno je osetljiv.
S jedne strane, Evropa želi da razvija nuklearnu energiju kako bi smanjila zavisnost od fosilnih goriva i ostvarila klimatske ciljeve. S druge strane, saradnja sa Rosatomom izaziva bezbednosne i političke dileme jer bi mogla da produži zavisnost od Rusije u strateški važnom energetskom sektoru. Upravo zato nemačka odluka izazvala je kritike dela političara, koji smatraju da je u suprotnosti sa evropskim nastojanjima da se smanji ruski uticaj na energetiku.

Protesti protiv ruske nuklearne energije u gradu Lingenu na severozapadu Nemačke
Odobrenje je zato izdato uz niz strogih uslova. Na primer, zaposlenima u Rosatomu i TVEL-u zabranjen je ulazak u pogon. „Pristup će biti dopušten samo u opravdanim izuzetnim slučajevima i isključivo u pratnji predstavnika nuklearnog regulatora“, izjavio je portparol Ministarstva životne sredine Donje Saksonije. Uslovi takođe predviđaju opsežne bezbednosne provere mašina koje isporučuju TVEL i Framatomova filijala ANF. Zaposleni u Framatomu moraće da se pridržavaju posebnih pravila u komunikaciji sa zaposlenima u TVEL-u i Rosatomu, posebno kada je reč o zaštiti od špijunaže, sabotaže i pokušaja vrbovanja.
Prebacivanje odgovornosti
Prema navodima vlasti Donje Saksonije, ključnu ulogu u izdavanju dozvole imala je nova procena bezbednosnih službi o ruskom učešću u projektu i predloženim zaštitnim merama. Ta je procena sadržana u dokumentu savezne vlade objavljenom u februaru, koji je izrađen pod vođstvom nemačkog Saveznog ministarstva životne sredine. Za vreme prethodne nemačke vlade, takozvane „semafor koalicije“, stavovi nadležnih saveznih ministarstava prema projektu bili su znatno kritičniji.
Iako je konačnu odluku o projektu u Lingenu donelo Ministarstvo životne sredine Donje Saksonije, tamošnji ministar životne sredine Kristijan Majer (Christian Meyer) smatra da su odobrenje savezne vlade i revidirana bezbednosna procena „u osnovi pogrešni“. Ipak, rekao je da je morao da ih prihvati jer se radi o državi zasnovanoj na vladavini prava. Majerovo ministarstvo navodi da je od saveznog ministarstva zatražilo pojašnjenje postoji li, uprkos strogim bezbednosnim uslovima, pravna osnova za odbijanje projekta zbog unutrašnje ili spoljne bezbednosti.

Francusko-ruski projekat vodiće Framatom, filijala francuske državne elektroenergetske kompanije EDF, a koristiće ključne komponente koje isporučuje TVEL, filijala ruskog nuklearnog diva Rosatoma pod kontrolom Kremlja.
Diebildwerft/imago Stock&people/profimedia
Odgovor iz Berlina bio je nedvosmislen: „Na osnovu trenutnih procena bezbednosnih rizika i propisanih uslova ne postoji pravna osnova za odbijanje izdavanja dozvole.“
Stručnjak za spoljnu politiku iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Roderih Kizeveter (Roderich Kiesewetter) traži ukidanje izdate dozvole.
„Ova odluka predstavlja bezbednosni rizik i mora biti poništena“, rekao je. Dodao je da se odobrenje projekta u Lingenu može tumačiti gotovo isključivo kao uspešna ruska operacija uticaja ili kao neshvatljiv čin neodgovornosti.
Savezno ministarstvo životne sredine odbacuje odgovornost za odluku, ističući da je za utvrđivanje činjenica i procenu projekta nadležno Ministarstvo životne sredine Donje Saksonije kao organ koji izdaje dozvolu. Premda je pod saveznim nadzorom, ono odluke donosi samostalno, osim ako savezno ministarstvo ne preuzme ovlašćenja odlučivanja u konkretnom slučaju.
U praksi je, međutim, upozorava Politiko, savezno ministarstvo uključeno u projekat još od 2022. godine, jer je zadržalo pravo da da završno odobrenje na konačnu odluku, što je sada i učinilo.