Washington Post (WP) saopštio je da velika potrošnja Kremlja na rat protiv Ukrajine gura rusku privredu u pregrijavanje, ali da ona zadržava dovoljno resursa da izdrži rat još nekoliko godina.
List primjećuje da je velika vojna potrošnja, uključujući visoke isplate okupatorskoj vojsci, pridonijela privrednom rastu, kao i visokim platama i inflaciji, budući da su kompanije prisiljene uskladiti vojne plate kako bi privukle radnike.
“Rusija si može priuštiti finansiranje svog rata protiv Ukrajine još nekoliko godina, prema ekonomistima, zbog golemih prihoda od nafte i neuspjeha zapadnih sankcija, posebno ograničenja cijena nafte koje je nametnula Grupa sedam zemalja, koje nisu uspjele smanjiti rusku naftu prihoda”, pišu novine.
Sve veće vojne plate potiču brz rast plata u Rusiji, stavljajući značajan pritisak na privatne kompanije koje se bore održati korak. Nedavno istraživanje Ruskog sindikata industrijalaca i preduzetnika pokazalo je da se 82,8% firmi suočava s izazovima pri zapošljavanju osoblja. U međuvremenu, ruska Federalna državna služba za statistiku (Rosstat) izvijestila je o padu stope nezaposlenosti na 2,4 posto od juna.
Rosstat izvještava da su realne plate u Rusiji porasle za 12,9 posto na godišnjem nivou tokom prve polovine 2024., iako su nezavisni analitičari izrazili sumnju u te brojke. Naime, najslabije plaćeni radnici doživjeli su najveći porast, s povećanjem od 67 posto, objavio je u martu nezavisni ruski list The Bell.
Novine izvještavaju da se Sibir suočava s nedostatkom muškaraca vozača autobusa, što dovodi do zatvaranja ruta i dugih redova, jer vozači u vojsci mogu zaraditi znatno veće plate – čak i do dvostruko više. Kao odgovor na ovu kadrovsku krizu, Sergej Kuznjecov, gradonačelnik malog sibirskog grada Novokuznjecka, predložio je formiranje “ženskog bataljona” vozačica autobusa kako bi se riješio problem nedostatka radnika u tom sektoru.
U prošlosti se Rusija oslanjala na srednjoazijske migrante da popune niskoplaćena radna mjesta; međutim, nakon terorističkog napada na Crocus City Hall, zemlja je deportovala desetine hiljada ovih radnika i uvela zabrane ulaska mnogim drugima. Izvještaji nezavisnih ruskih medija pokazuju da je značajan broj radnika migranata takođe mobilizovan za borbu u ratu, prenosi Bankar.me.
Nezavisne.com
