Robni deficit Republike Srpske u prvih 10 mjeseci ove godine iznosio je 1,47 milijardi KM, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS. Kako piše u ovim podacima, spoljnotrgovinska razmjena u ovom periodu je iznosila 10.185.542.000 KM.
“U periodu januar – oktobar 2023. godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 4.355.562.000 КМ, što je za 3,6% manje nego u periodu januar – oktobar 2022. godine. Uvoz je u 10 mjeseci ove godine bio vrijedan 5.829.980.000 КМ, što je za jedan odsto manje nego u periodu januar – oktobar 2022, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 74,7%”, navodi se u podacima Zavoda.
Dodaje se da je u oktobru 2023. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 441 milion KM, što je za 3,7% manje nego u oktobru 2022. godine, te uvoz u vrijednosti od 600 miliona KM, što je za 10,4% manje nego u oktobru 2022. godine, dok je procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 73,5%.
“U pogledu geografske distribucije robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom, u periodu januar – oktobar 2023. godine najviše se, od ukupno ostvarenog izvoza, izvozilo u Srbiju i to u vrijednosti od 729 miliona KM (16,7%) i u Hrvatsku 675 miliona KM (15,5%). U istom periodu najviše se, od ukupno ostvarenog uvoza, uvozilo iz Srbije i to u vrijednosti od 932 miliona KM (16%) i iz Italije, u vrijednosti od 913 miliona KM (15,7%)”, ističe se u ovim podacima.
Najveće učešće u izvozu u periodu januar – oktobar 2023. godine ostvaruje električna energija sa 459 miliona KM, što iznosi 10,5% od ukupnog izvoza, dok najveće učešće u uvozu ostvaruju naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (osim sirovih), sa ukupnom vrijednošću od 435 miliona KM, što iznosi 7,5% od ukupnog uvoza.
Dragan Gligorić, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, rekao je za “Nezavisne novine” da, ako se gleda neki dugoročniji period, pokrivenost uvoza izvozom raste.
“Ono što je činjenica jeste da Republika Srpska nema mogućnost preduzimanja bilo kakvih mjera u oblasti trgovine, pa tako ni BiH, jer se jednostavno nalazimo u procesu liberalizacije, procesu pristupanja EU i tako dalje. U tom kontekstu ne postoji mogućnost da bilo kojim mjerama ograničenja uvoza stimulišemo domaću proizvodnju i na neki način popravimo spoljnotrgovinski bilans. Sa druge strane, mi smo mala zemlja koja je otvorena i po samoj definiciji male i otvorene privrede su oslonjene značajno na uvoz i izvoz. Takođe, mi se nalazimo na periferiji EU, a znamo da zemlje Evropske unije velikim dijelom subvencioniše svoju poljoprivrednu proizvodnju i ostale proizvođače, tako da smo u određenim segmentima nekonkurentni”, objašnjava Gligorić.
Dodaje da možemo postići određen napredak tako što bismo se specijalizovali u proizvodnji proizvoda sa višom dodatom vrijednošću, kako bismo se u globalnim lancima dobavljača pokušali pozicionirati u proizvodnji proizvoda gdje se ostvaruju veći profiti.
“Takođe, mi svi kao potrošači možemo da pomognemo i popravimo stanje spoljnotrgovinskog deficita na način da kupujemo domaće proizvode. Ono što ima najveći efekat na smanjenje uvoza i spoljnotrgovinskog deficita može biti svijest potrošača da kupuju domaće”, pojasnio je Gligorić.
Nezavisne.com
