Istorijski trenutak u medicini?
Rak pankreasa često ne uzrokuje prepoznatljive simptome i teško ga je otkriti dok ne metastazira, što ga čini teškim za liječenje.
Naučnici su razvili jednostavan test krvi za otkrivanje raka gušterače prije nego što se proširi na druga mjesta u tijelu. Test bi se mogao koristiti za rutinski skrining kako bi se poboljšala niska stopa preživljavanja od bolesti, koja je ubila oko 467.000 ljudi širom svijeta 2022. godine. Većina karcinoma gušterače počinje u kanalima koji luče enzime koji se koriste za varenje hrane. Ali ovaj oblik raka često ne uzrokuje prepoznatljive simptome i teško ga je otkriti dok ne metastazira i ne proširi se, što ga čini teškim za liječenje.
“Postoji ogromna potreba da se razviju novi načini za rano otkrivanje raka gušterače”, rekao je za Nature Jared Fischer , molekularni biolog sa Oregon Health & Science University (OHSU) u Portlandu i jedan od autora studije objavljene u Science Translational Medicine.
Fischer i njegove kolege fokusirali su se na otkrivanje enzima zvanih proteaze, koji razgrađuju proteine i aktivni su u tumorima, čak i u vrlo ranim fazama bolesti. Posebno su posmatrali aktivnost matriksnih metaloproteinaza (MMP) uključenih u žvakanje kolagena i ekstracelularnog matriksa, koji pomaže tumorima da napadnu tijelo. Kako bi otkrili prisustvo ovih proteaza u krvi, istraživači su razvili nanosenzore koje su testirali na uzorcima smrznute krvi od 356 osoba. Neki od ispitanika su imali rak gušterače, neki su imali nemaligne bolesti pankreasa, a neki su bili zdravi. Nanosenzor je ispravno identificirao zdrave osobe u 98 posto vremena i identificirao osobe s rakom gušterače sa 73 posto preciznosti. Uvijek je pravio razliku između ljudi s rakom i onih s drugim bolestima gušterače. Nakon testiranja nanosenzora na više uzoraka krvi, naučnici se nadaju da će započeti kliničke studije. Tim naučnika je također testirao nanosenzor na drugim oblicima raka, poput onih u gastrointestinalnom traktu, a preliminarni podaci obećavaju.
– Opšta pretpostavka je da dobar dijagnostički tumorski biomarker treba da ima osetljivost od 70 do 90 odsto i specifičnost od 80 do 95 odsto. Prema pokazateljima iz rada objavljenog u Science Translational Medicine, ovaj test ima osjetljivost od 73 posto i specifičnost od 98 posto. Ispostavilo se da je ova dijagnostička procedura prilično tačna, bolja od CA 19-9, koji ima samo oko 50-60 posto osjetljivosti na rak gušterače u ranoj fazi. Naravno, biće potrebno još mnogo validacijskih studija kako bi se definitivno utvrdila validnost ovog testa, a ono što me u cijeloj priči najviše zanima je situacija sa drugim vrstama karcinoma – rekao je dr. Petar Ozretić , voditelj Laboratorija za nasljedni rak Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu.
dr. Petar Ozretić, šef Laboratorije za nasljedni rak Instituta Ruđer Bošković
