Svijet je ušao u 2025. godinu u stanju potpune geopolitičke nestabilnosti, a nakon kraćeg perioda, kada se činilo da je moguće da se neki od ratova okončaju, oni su se ponovo zahuktali.
Rat u Ukrajini se nastavlja bez znakova smirivanja, dok Bliski istok prolazi kroz najgoru eskalaciju u posljednjih nekoliko decenija.
Pored rata u Gazi, Jemen je ponovo postao žarište sukoba nakon američkih udara na Hute.
U pokušaju da nađe rješenje za rat u Ukrajini, predsjednik SAD Donald Tramp je razgovarao telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ovaj razgovor, koji je trajao više od sat vremena, rezultirao je dogovorom o ograničenom primirju koje je trebalo da važi 30 dana.
Dogovor se odnosio na prestanak napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i početak šireg dijaloga o mogućem mirovnom sporazumu.
Nekoliko sati nakon zvanične potvrde dogovora, ruske snage nastavile su bombardovanje ukrajinskih gradova, uključujući Slovjansk, Harkov i Sumski region. Ukrajinski izvori saopštili su da su bespilotne letjelice pogodile ključne energetske objekte, ostavljajući desetine hiljada ljudi bez struje.
S druge strane, Rusija je optužila Ukrajinu za napade na pogranične oblasti, uključujući napad dronom na skladište nafte u Krasnodarskom kraju. Kremlj je saopštio da je Ukrajina “prva prekršila dogovor”, dok su Kijev i zapadne zemlje odbacile ovu tvrdnju, naglašavajući da su ruski napadi započeli prije ukrajinske odmazde.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio da su pregovori sa Putinom besmisleni i pozvao zapadne saveznike da ubrzaju isporuku vojne pomoći Ukrajini. Rat u Ukrajini traje duže od tri godine sa nesmanjenim intenzitetom. Moskva je nastavila sa napadima na ključnu infrastrukturu, pokušavajući da iscrpi ukrajinsku odbranu.
Dok vojna situacija ostaje neizvjesna, humanitarna kriza se produbljuje. Milioni ljudi su i dalje bez stabilnog snabdijevanja električnom energijom, a zalihe hrane i medicinskog materijala su sve oskudnije.
Nakon skoro dva mjeseca relativnog zatišja, rat između Izraela i Hamasa ponovo je eskalirao. Izrael je pokrenuo novu ofanzivu na Gazu nakon što su propali pregovori o oslobađanju preostalih izraelskih talaca.
Ministarstvo zdravlja Pojasa Gaze pod kontrolom Hamasa saopštilo je da je u posljednjih 48 sati u izraelskim napadima stradalo 970 ljudi.
Dodaju da su u izraelskim napadima u prvom danu ofanzive ubijene najmanje 404 osobe, dok su bolnice preplavljene povrijeđenima.
Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da je ofanziva neophodna kako bi se Hamas natjerao da oslobodi preostale taoce. Ministar odbrane Izraela Israel Kac upozorio je da će “vrata pakla” biti otvorena u Gazi ako Hamas ne pristane na oslobađanje talaca.
S druge strane, Hamas je optužio Izrael za namjerno kršenje primirja i upozorio da će “Gaza postati grobnica za izraelske vojnike”.
Novi front sukoba otvorio se u Jemenu, gdje su SAD izvele vazdušne napade na položaje Huta.
Tramp je naredio vojne udare nakon što su Huti nastavili sa napadima na američke i komercijalne brodove u Crvenom i Arapskom moru. Huti tvrde da njihove akcije neće stati dok Izrael ne okonča svoju ofanzivu, prenosi Nova.
Tramp je takođe uputio direktno upozorenje Iranu, koji je glavni saveznik Huta, navodeći da će SAD smatrati Teheran potpuno odgovornim ako nastavi da podržava ovu grupu.
“Ako Iran ugrozi SAD, nećemo biti fini u tome”, rekao je Tramp.
Napadi na Hute dodatno su zakomplikovali situaciju u regionu, povećavajući mogućnost šireg sukoba koji bi mogao uključiti Iran i druge regionalne sile.
