Nekoliko evropskih zemalja pojačava pritisak na BiH da potpiše sporazum s evropskom agencijom za granice Frontex, kako bi pripadnici ove evropske agencije zajedno s bh. policijskim snagama radili na obezbjeđenju spoljnih granica EU prema BiH.
Podsjećanja radi, BiH je jedina zemlja koja sporazum s ovom agencijom nije ni potpisala, dok su ostale zemlje u regiji osnovni sporazum potpisale još prije nekoliko godina. Kasnije je taj sporazum zamijenjen novim koji bi Frontexu dao mnogo veća ovlaštenja unutar zemalja regiona, a BiH nije potpisala nijedan, dok Srbija još nije potpisala drugi.
Juče smo se obratili i Frontexu i Ministarstvu bezbjednosti BiH, ali nismo dobili odgovore.
Problem i prilikom potpisivanja prvog i najnovijeg sporazuma s BiH je u tome što vlasti Republike Srpske žele da i njihove policijske snage budu vidljive u okviru ovog sporazuma, dok Frontex, odnosno EU, ima mandat da sporazum potpisuje s državama, a da se onda operativni sporazumi razrađuju na nižem nivou.
Pritisak na BiH raste u onim državama EU čije vlasti trpe pojačanu kritiku njihovih građana, zbog čega ekstremna desnica uživa sve veću snagu i postoji mogućnost da bi mogli doći na vlast. Zbog pritiska ilegalnih migracija, Austrija je čak blokirala ulazak u šengen zonu Bugarske i Rumunije, jer smatra da se vlasti ove zemlje ne bore dovoljno efikasno na suzbijanju ilegalnih migracija.
Rumunska javnost je posebno ljuta jer zvanični podaci pokazuju da se brojevi ilegalnih migracija u toj zemlji smanjuju, a da na zapadnom Balkanu i u BiH brojevi stalno rastu, dok istovremeno većina migranata koji iz BiH i Srbije ulaze u EU preko Hrvatske ne stižu tamo iz Rumunije i Bugarske, već s sredozemnog područja i Grčke. A Hrvatska je, kako je naglašeno, bez problema dobila dozvolu za ulazak u šengen.
Oni podsjećaju na zvanične podatke Frontexa, koje su i “Nezavisne” objavile, da je u prvih devet mjeseci 2022. godine došlo do povećanja procenta ulazaka ilegalnih migranata preko Srbije i BiH u EU od 170 odsto, dok je u Rumuniji u istom periodu bilo 43 odsto ulazaka manje.
Da stvari budu komplikovanije, Rumunija prijeti da će austrijskom energetskom divu OMV zabraniti pristup gasnim energetskim poljima na njenoj teritoriji, ako Austrija, koja ima udio u vlasništvu nad ovom kompanijom, nastavi da blokira rumunski ulazak u šengen. To je dodatni razlog što je porastao pritisak na BiH, jer Austrija ne želi da bude viđena da je popustljiva prema zemljama kandidatkinjama za ulaz u EU, a da vrši pritisak na zemlje koje su već članice.
Kako nam je nedavno rekao Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, on očekuje od Austrije, koja je posebno zainteresovana za rješenje problema ilegalnih migracija, da utiče na ostale članice EU da shvate zašto je važno da i MUP RS bude viđen kao Frontexov partner u okviru budućeg sporazuma.
Čini se da je dodatni zahtjev sa strane BiH da se konotrola obavlja i na granici prema Srbiji, jer bi se na taj način spriječilo da migranti ulaze u BiH, a da na granici sa Hrvatskom ostanu “zarobljeni” unutar BiH, posebno u bihaćkom regionu.
Nije samo Austrija zemlja koja je zainteresovana da BiH konačno potpiše ovaj sporazum.
Prošlog mjeseca su ministri unutrašnjih poslova Hrvatske i Slovenije Davor Božinović i Boštjan Poklukar naglasili potrebu ne samo bolje saradnje dvije zemlje na ovom pitanju, koji već uključuje zajedničke granične patrole, već i da se u problem rješavanja migracija što prije uključi i BiH.
U saopštenju nakon sastanka dva ministra naglašeno je da “dvije zemlje pozivaju Evropsku komisiju da potpiše sporazum između BiH i Frontexa”.
U saopštenju je naveden još jedan zanimljiv podatak – slovenačka policija uhapsila je ove godine 261 krijumčara ljudi, među kojima je 56 Rumuna, 31 Srbijanac, 26 Ukrajinaca i 11 državljana BiH.
