Bojan Vujić, predsjednik inicijativnog odbora po pitanju dopuna Zakona o unutrašnjem platnom prometu, kojim se traži način da se osobama i firmama koje su stavljene na listu OFAC-a pri Ministarstva finansija SAD, otvore računi u bankama u Srpskoj, kazao je da su prikupili oko 9.000 potpisa za ovo pitanje jer su izostale reakcije Agencije za bankarstvo RS i drugih institucija i tako udareno na osnovna prava tih ljudi.
“Jako dobro znam šta znači dočekati prvi u mjesecu, kako je teško zaraditi svaku marku i obezbijediti platu sebi i porodici”, rekao je Vujić.
Poručio je da je pravnim licima oduzeta šansa da posluju, a fizičkim licima osnovno pravo.
“Bez banaka nema platnog prometa, propisa, niti sistema. Takva samovolja banaka je direktno odgovorna za prestanak rada naše tehnološke grupacije. Banke su onemogućile da se otvore računi čak i ljudima koji su otišli iz sankcionisanih firmi samo zato jer su eto radili u tim firmama”, istakao je on.
Pozvao se na zakone koji kažu da su banke dužne da otvore račune pravnim licima, ali da nigdje ne piše da ne mogu otvoriti račun bez zakonskog osnova.
“Zato se želimo zaštititi od samovolje banaka. Ovdje ne govorimo o zašititi nekih firmi, već o zaštiti prava na poslovanje, prava na rad firmi i svakog građanima Republike Srpske. Govorimo o tome dali će banke mogu same donijeti odkluku na osnovu inostranih sankcija da ukinu pristup i pravo fizičkim i pravnim licima, da banke donesu odluku da ne otvore račun na osnovu rekla- kazala. Nema suvereniteta ako se naši zuakoni ne primjenjuju, a to su banke uradile, stavile su van snage zakone Republike Srpske. Danas ne odlučujete o jednoj firmi i jednom zakonu, već o zaštiti osnovnih principa, institucija prava”, poručio je Vujić.
Mirjana Orašanin, poslanik u Klubu SDS-a u NS RS, istakla da je da nema ništa protiv ovoga, ali da je očigledno zakon pisan za firme bliske vlasti.
“Treba naći banku koja će obavljati unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, i to treba regulisati u članu 10. Tražićemo da Agencija za bankarstvo da svoje mišljenje na ovaj nacrt zakona jer ga u inicijativi nema“, rekla je Orašanin.
Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red, rekao je da su građanske inicijative uvijek dobrodošle, ali da se iza ovog nacrta krije politika i da nema nekih građanskih pobuda.
“Ovaj zakon se već zove Prointer zakon. Ovim se pokušava zaobići međunarodna intervencija, banke treba da se prisile da rade sa sankcionisanim licima, pa se postavlja pitanje da li je to dobro rješenje. Ovdje su predlagači naružili Agenciju za bankarstvo RS. Imamo situaciju da banke funkcionišu po međunarodnim pravilima i regulatorima i postoji veliki rizik od nekih blokada ako se ovo usvoji, pa se pitam kako mislite da natjerate banke da na ovaj način rade. Banke ovim gube diskrediciono pravo da raskidaju ugovore i rekli ste ako nema presude u BiH, banka mora otvoriti račun ako je Agencija tjera na to što je apsurdno jer onda bilo ko može napraviti neko krivično djelo vani, poput pranja novca negdje u inostranstvu, a da ovdje nema problema da se to riješi. Mislim da su i bankari lobirali da se ovo ne usvoji”, naveo je Vučinić.
Iz PDP su se najviše osvnuli na to da ni Vlada Srpske nije javno podržala nacrt dopuna ovog zakona.
“Imam besplatan savjet za predlagača, da se predloži zakon kojim će biti zabranjeno da se ljudima sa crne liste otvori račun. Jer smo imali situaciju da se nakon bilo kojeg usvojen zakona u NS RS radi suprotno, odnosno da se ne primjenjuju. Da li vi sad želite da se ovdje donese još jedan zakon koji se neće primijeniti?”, pitao je Bojan Kresojević, poslanik u Klubu PDP-a.
Njegov kolega, Slaviša Marković, kazao je da je ovo nastavak loše prakse da se ide u korist pojedincima.
“Sve sam očekivao, ali da se Prointer žali na vlast ovdje, i to firma koja je dosad dobila preko 1.000 ugovora, preko 320 miliona KM, to zaista nisam mislio da ćemo dočekati. Od kad ste se vi iz Prointera povukli, mi nismo imali problema sa IT sistemom ovdje. Da li je normalno da neko ko ima 80 odsto ugovora ovdje sa IT sektorom, nakon sankcija, više nema nijednog poremećaja od kad ste na crnoj listi?”, konstatovao je Marković.
On je upozorio i na mogućnost da banke tuže Srpsku.
“Ako bi usvojili ovaj nacrt dovodimo se u situciju da dođemo pred novu arbitražu, tužbu, pogotovo od strane banaka čije je sjedište van BiH. Tu smo imali primjer iz Hrvatske, gdje su imali želje da zaštite svoje klijente, a francuska banka koja je tužila Hrvatsku dobila je tužbu i preko 30 miliona evra”, rekao je Marković.
