Konkretni koraci koje možete preduzeti već danas
„Koliko lajkova vrijedi moj život?“ Ova rečenica iz pjesme „Sick Boy“ američkog benda The Chainsmokers najbolje sažima utjecaj društvenih mreža i pametnih telefona na naše mentalno zdravlje. Naučna zajednica je jednoglasna da stalno prekidanje svake misli ili radnje, želja za stalnom lakom zabavom, ovisnost o lajkovima i stalna povezanost uzimaju danak našem mentalnom, fizičkom i emocionalnom zdravlju. Postoji čitav niz dokaza koji ukazuju na to da pretjerana upotreba pametnih telefona, interneta i mnogih platformi društvenih medija može imati iscrpljujući učinak na našu neuralnu obradu, kognitivne performanse i ponašanje. U prosjeku, korisnici pametnih telefona provjeravaju svoje telefone gotovo 85 puta dnevno i komuniciraju sa svojim uređajima oko pet sati dnevno. Sve veći broj dokaza ukazuje na to da nas naši pametni telefoni ne čine pametnijima, već nas naprotiv vode do toga da se osjećamo sve manje i manje sretni.
Kao Pavlovljevi psi
Nedavno je Sean Parker, jedan od Facebookovih programera, priznao da su program osmislili kako bi što više monopolizirali naše vrijeme i pažnju.
„Konkretno, iskorištavanjem principa psihologije, Facebook aktivira nesigurnost i pokreće začarani krug društvene validacije, u kojem ljudi traže kontinuiranu validaciju i nagradu. Kada se to dogodi, upadamo u hedonistički ciklus nagrađivanja, tražeći zadovoljstvo radi društvene validacije. Poput Pavlovljevih pasa koji sline na zvuk zvona za večeru, uslovljeni smo da provjeravamo svoje telefone kako bismo zadovoljili glad za društvenim odobravanjem, stalno se pitajući jesmo li dobili dovoljno lajkova“, objašnjava neuroznanstvenica dr. Nicole A. Tetreault.
Tu je i novo istraživanje Adriana F. Warda i njegovog tima, koje je otkrilo da sama prisutnost pametnog telefona uzrokuje “odljev mozgova”, poremećaj koji ograničava sposobnost osobe da se angažuje u sadašnjem trenutku. To smanjuje kognitivni kapacitet za zadatak koji je pred nama i uzrokuje povećan fokus na pametni telefon. Ovaj proces je iscrpljujući, i upravo tako se osjeća naš mozak dok crpi energiju. Stoga, kada ste na ručku, večeri, poslovnom sastanku ili u razgovoru, držite telefon van vidokruga kako biste se mogli usredotočiti na sadašnji trenutak. Fokusirajte se na jedan zadatak istovremeno i obratite pažnju na osobu ispred sebe.
Loše učimo, lošije pamtimo…
– Pametni telefoni ne samo da nam oduzimaju pažnju, već i slabe naše učenje i pamćenje. Zanimljivo je da je jedna studija otkrila da previše multitaskinga s medijima uzrokuje kognitivno preopterećenje, što ometa učenje. Pokazalo se da su korisnici multimedije bili više rastreseni i nisu obavljali zadatke pažnje tako dobro kao oni koji rijetko koriste multimediju. Nažalost, naša pažnja je obično usmjerena na ono što je najglasnije. Naši pametni telefoni mogu stvoriti beskrajne distrakcije koje mogu promijeniti našu percepciju stvarnosti, ponašanje i performanse – kaže dr. Tetreault.
Odrasli korisnici pametnih telefona doživljavaju veću impulzivnost, hiperaktivnost i negativnu socijalnu anksioznost, prema studiji Aviada Hadara i kolega. Osim toga, odrasli korisnici pametnih telefona pokazali su veće poteškoće s obradom brojeva i veći stepen nepažnje. To bi moglo objasniti zašto se mnogi od nas osjećaju iscrpljeno i imaju poteškoća s održavanjem fokusa na zadatku. Nažalost, ljudi koji koriste mnoge platforme društvenih mreža također doživljavaju povećanu anksioznost i depresiju.
Na nama je da ih mudro koristimo.
– Povezanost i društvenost prestali su biti ono što te riječi znače. U stvari, praćenje pratilaca na društvenim mrežama stvorilo je povećanu zavist, depresiju i negativno raspoloženje kod studenata. Kada ne dođe do društvene validacije ili kada smo odbijeni na društvenim mrežama, naš mozak “boli”, doživljavamo emocionalnu bol, a to utiče na naše mentalno zdravlje i dobrobit. Prekomjerna upotreba pametnih telefona i mnogih platformi društvenih medija ima velike posljedice po zdravlje, zadovoljstvo životom, smisao života i sreću – upozorava dr. Tetreault.
Ali jesu li sve platforme društvenih mreža i stvari koje radimo na našim pametnim telefonima loše? Ne, ali nam je potrebna ravnoteža u načinu na koji komuniciramo s njima.
– Pametni telefoni, internet i korištenje društvenih mreža mogu dovesti do negativnih posljedica i naša je odgovornost da ih mudro koristimo. Ako uvjetujemo svoje umove i ponašanja na stalnu validaciju putem društvenih mreža i korištenja pametnih telefona, možemo patiti od anksioznosti, depresije i negativnog raspoloženja. Važno je zapamtiti da imamo izbor kako i u kojoj mjeri komuniciramo s našim pametnim telefonima i društvenim mrežama, napominje dr. Tetreault.
Stručni savjeti za zdravije korištenje pametnih telefona
- Smanjite vrijeme provedeno pred ekranom za deset minuta svaki dan i budite aktivniji u svojoj okolini. Svjesno se odmaknite od telefona i obratite pažnju na ono što se događa.
- Isključite pametni telefon kada ga ne koristite i držite ga van vidokruga.
- Držite telefon van vidokruga dok ste na sastanku. Posvetite punu pažnju sastanku.
- Nema telefona za stolom za ručak ili večeru.
- Probajte jedan dan vikenda bez telefona.
- Ljubaznost je važna na društvenim mrežama. Primijenite zlatno pravilo prilikom objavljivanja: postupajte s drugima s empatijom i poštovanjem, onako kako biste željeli da se oni ponašaju prema vama.
- Društvene mreže su za dijeljenje i druženje. Zato podijelite svoje sjajne ideje, kao i sjajne ideje drugih. Nemojte dijeliti negativnost.
- Prepoznajte kada ste zaglavljeni u začaranom krugu društvene validacije i napravite korak unazad. Uvijek možete provjeriti broj lajkova za nekoliko sati ili sljedeći dan. To je praksa odgođenog zadovoljstva.
