U Republici Srpskoj je u toku prošle godine maloljetnicima izrečeno 36 krivičnih sankcija, od kojih su 100 odsto bile vaspitne mjere.
Naime, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u istom periodu doneseno je 37 optužbi, odnosno 19,4 odsto optužbi više nego prošle godine.
Takođe, kako navode, od ukupnog broja optuženih, za 97,3 odsto maloljetnika izrečena je krivična sankcija, dok nijedan maloljetnik nije kažnjen zatvorom.
Kako ističu, tužilaštva u Republici Srpskoj u 2023. godini riješila su 105 krivičnih prijava o počinjenom krivičnom djelu maloljetnih lica, što je za 16,7 odsto manje u odnosu na 2022. godinu. Od toga, pripremni postupak nije pokrenut u 33,3 odsto slučajeva.
Prema podjeli, protiv mlađih maloljetnika podneseno je 46 prijava, a to je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 14, a nije navršio 16 godina života.
Zatim, protiv starijih maloljetnika podneseno je 56 prijava, a to je maloljetnik koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršio 16, a nije navršio 18 godina života, dok su protiv mlađih punoljetnih osoba koje ulaze u kategoriju koja je u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršila 18, a nije navršila 21 godinu života podnesene tri prijave.
“Najbrojnija su bila krivična djela iz grupe djela protiv imovine i protiv života i tijela. Od ukupnog broja riješenih krivičnih prijava, 45,7 odsto odnosilo se na imovinska krivična djela, a na djela protiv života i tijela 25,7 odsto. Kod optuženih učinilaca po 35,1 odsto djela bila su iz pomenutih grupa, a kod osuđenih po 36,1 odsto”, navode iz Republičkog zavoda za statistiku.
Aleksandar Milić, psiholog, ističe da je iz ovih podataka vidljiv nedostatak rada sa djecom.
“Nije dovoljan samo vaspitni rad na časovima, nego i dodatne radionice, odnosno dodatni oblici rada u okviru zdravog načina življenja. Što znači da nam tu budu pokriveni određeni sadržaji od ishrane, odnosi prema poslovima, odnos prema imovini, opšta kultura, eko-kultura, jednostavno ponašanje ljudi, aktivizacija, a nama nedostaje aktivizacija u okviru zdravog stila življenja”, kazao je Milić.
Kako je rekao, prevladavaju samo disciplinske mjere, drugim riječima, loše ocjene i vladanja, a to su represivni pristupi koji imaju kontraefekte.
“Djecu treba edukovati kroz ovaj oblik radionica zdravog stila življenja uz angažovanje stručnih ljudi, pedagoga, psihologa, sociologa, odnosno uz angažovanje ljudi izvan škole, ljekara, ginekologa, kriminalista, sociologa, koji će raditi na zdravom življenju, da djeca budu okupirana”, kazao je Milić i
dodao da djeca nemaju slobodne aktivnosti i da su vrlo neangažovana.
“Ovi podaci o kojima nažalost govorimo nisu ništa novo, jer oni traju dosta dugo.
Ja kao praktičar vidim da mi djeca dolaze nezadovoljna odnosom nastavnika prema njima, nepodnošljivi su odnosi, namrgođeni, ljuti, neraspoloženi, neučtivi, svi prijete, svi nešto zapisuju, a to je veoma štetno. Potrebno je da razvijemo rad, aktivnost, radost”, kazao je Milić.
Prema njegovim riječima, ono što nedostaje jeste proširena edukacija nastavnika u školama.
“Nama nedostaju redovna, proširena edukacija nastavnog osoblja i stručne službe”, kazao je Milić.
