Dugoročni trendovi pada industrijske proizvodnje
SARAJEVO, BANJALUKA – Reindustrijalizacija privrede u Bosni i Hercegovini se sve više pominje kao jedino rješenje za osjetniji rast privrede u narednom periodu.
Tako sve više ljudi iz poslovne zajednice, ali i ekonomisti govore o ovome, jer je zbog prevelikog oslanjanja na uvoz i prirodne resurse došlo do odliva radne snage i pada konkurentnosti.
Adnan Smailbegović, inicijator ideje o reindustrijalizaciji i bivši predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, rekao je prije nekoliko dana da je ključni odgovor na postojeće izazove dugoročno ulaganje u industrijsku osnovu BiH, odnosno potreba za sistemskom reindustrijalizacijom i snažnijim razvojem proizvodnih kapaciteta.
"Industrija ima centralnu ulogu u razvoju ekonomije, jer direktno generiše najveći broj radnih mjesta i pokreće čitav lanac drugih djelatnosti, od transporta i logistike do energetike i usluga", istakao je Smailbegović.
Dodao je da reindustrijalizacija nije pitanje jedne industrije ili jednog sektora.
"Jedna fabrika ne otvara samo radna mjesta unutar svojih pogona, nego pokreće kompletnu lokalnu ekonomiju. Kao prioritetne mjere su privlačenje stranih investicija, stimulisanje domaćih kompanija da investiraju i šire proizvodnju, smanjenje opterećenja na rad te povećanje produktivnosti i ulaganja u tehnologiju, kao i ozbiljne reforme u sistemu školstva. Prespori smo kao sistem i izuzetno nekonkurentni na regionalnom i širem tržištu, posebno evropskom", istakao je Smailbegović.
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže za "Nezavisne novine" da reindustrijalizaciju nije nimalo lako uraditi, te da je za to potrebno mnogo resursa i novca, dobri fakulteti, dobre firme, te dobri radnici.
"Potrebno je puno novca za nabavku opreme i novih proizvoda. U svakom slučaju, to je potrebno, ali je i ozbiljan proces kojim se niko ne bavi. Ukoliko hoćete da privreda bude brža i da jača, onda je potrebno uraditi reindustrijalizaciju. Ako hoćete da budete prepušteni na milost i nemilost pojedinim sposobnim poslodavcima, onda možete ovako kako mi radimo", objasnio je Trivić.
Prema njegovim riječima, niko se ovim ne bavi ozbiljno.
"Smatram da moramo raditi kao što Kinezi rade. Oni tačno znaju šta proizvode, zašto to proizvode, zašto školuju ljude, daju pare u nauku, tehnologiju, kredite i tako dalje. Na ovom ozbiljnom biznisu je i nastala Kina. Poslodavci su imali neke razgovore sa ministarstvom o ovom pitanju. Pitanje je sad političke odluke da li je Vlada spremna da dugoročno kaže da hoće da se bavi tim, i naravno mora dati sredstva za to. Iskreno mislim da trenutno niko u politici ne razumije značaj reindustrijalizacije", naglasio je Trivić.
Ekonomista Admir Čavalić je nedavno u izjavi za "Nezavisne novine" rekao da imamo dugoročne trendove pada industrijske proizvodnje, pogotovo krizu u teškoj industriji, čiji krak se gasi.
"Šta uraditi? Dobar početak je inicijativa poslovne zajednice ka reindustrijalizaciji, odnosno promišljanju mnogih ekonomskih industrijskih politika koje su fokusirane na radnika, na unapređenje radničkog standarda, materijalne ili nematerijalne kompenzacije za radnika, ekonomiju brige, korištenje poslovnih industrijskih zona, bolju saradnju sa jedinicama lokalnih samouprava i niz nekih strategija koji treba da prepoznaju i iniciraju nove industrije i unaprijede iste. Industrija je veoma važna, jer značajno doprinosi stvaranju nove vrijednosti", naveo je Čavalić.
Izvor teksta: nezavisne.com
Izvor: nezavisne