U brojnim policijskim agencijama u BiH policajci nisu radili ljekarske preglede i više od 10 godina.
Do tih podataka je u svom istraživanju došao Centar za sigurnosne studije, koji ističe da zaštita lične bezbjednosti i ustavom zagarantovanih prava svakog građanina predstavlja jedan od najvažnijih zadataka demokratske države.
“Kada je policajac u Tuzli, hicima iz službenog pištolja, usmrtio nedužnu sugrađanku, građani ove zemlje su se našli u opravdanoj dilemi koliko ih postojeći sistem štiti, a koliko ugrožava. Policijski posao je po mnogo čemu specifičan i jedinstven. On je tradicionalno socijalno angažirajući te podrazumijeva stres zbog rada s ljudima, donošenja brzih odluka koje mogu imati ozbiljne fizičke, zdravstvene, socijalne ili druge uticaje na samog policijskog službenika, građane i javnost u cjelini”, naveli su iz Centra za sigurnosne studije.
Kako dodaju, upravo zbog niza rizika i opasnosti koje su povezane s policijskim poslom, policijske agencije trebaju sprovoditi česte psihološke obuke i ljekarske preglede za svoje radnike, a kako bi se tragični događaji preduprijedili.
“Podaci do kojih je došao Centar za sigurnosne studije su zabrinjavajući. Od 16 policijskih agencija koje djeluju u BiH, njih 11 je dostavilo odgovore o provedenim ljekarskim pregledima u svojim agencijama, kao i o psihološkim obukama koje su policijski službenici pohađali. Iz dostupnih medijskih izvještaja o ovoj temi, možemo zaključiti da se situacija u ovih pet agencija ne razlikuje bitno od rezultata prikupljenih ovim istraživanjem”, navode iz Centra za sigurnosne studije.
Od 11 agencija, koje su dostavile podatke, jedino su MUP Zeničko-dobojskog (2023. godine), MUP Srednjobosanskog (2020. godine) i MUP Posavskog kantona (2022. godine) proveli ljekarske preglede za sve policijske službenike u zadnjih 10 godina.
“MUP Tuzlanskog kantona je naveo da su ljekarski pregledi rađeni 2022. godine samo za 300 policijskih službenika Jedinice za specijalnu podršku i Jedinice za narušavanje javnog reda i mira u većem obimu. Izjava da su dalji pregledi obustavljeni, obzirom da su rezultati bili poražavajući, zasigurno ne može osigurati povjerenje građana u rad policije, jer ukazuje da je nadležnima lakše obustaviti preglede nego se suočiti s realnosti”, navode iz Centra za sigurnosne studije.
Ističu da je šokantan i podatak da policijske agencije na nivou BiH uopšte nemaju zakonsko uporište za obavljanje ljekarskih pregleda policijskih službenika i to je tematika kojom bi se moralo pozabaviti Savjet ministara i Parlamentarna skupština BiH.
“Iz odgovora koji su pristigli, evidentno je da veliki broj policijskih službenka u BiH nema redovne zdravstvene preglede, kao i da se takva činjenica pravda nedovoljnim finansijskim sredstvima u budžetima kantona i entiteta, kao i nepostojanjem zakonskih i podzakonskih akata. Pravilnici o provođenju ljekarskih pregleda se takođe razlikuju od kantona do kantona. Ono što može dati određenu dozu optimizma građanima BiH jeste činjenica da je, nakon nemilih događaja, najavljeno provođenje ljekarskih pregleda u većini policijskih agencija u BiH”, naveli su iz Centra za sigurnosne studije.
Napominju da je važno takođe napomenuti da, od 11 agencija koje su dostavile podatke, samo njih tri imaju angažovanog psihologa u svojim strukturama. Istovremeno, kako kažu, treba pohvaliti i činjenicu da većina policijskih agencija redovno šalje svoje policijske službenike na psihološke obuke.
“S obzirom da se radi o utvrđivanju zdravstvenih sposobnosti policijskih službenika, koji su u skladu s važećim zakonima ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja, a jedno od njih je i upotreba smrtonosne sile, opravdanja bilo kakve vrste zbog nesprovođenja ljekarskih pregleda ne smije biti. Nebitno je da li se radi o finasijskim ili legislativnim preprekama, zakonodavne i izvršne vlasti moraju naći rješenje, jer su građani svoj život i sigurnost njihove imovine povjerili institucijama za provođenje zakona. Svaki propust nadležnih da riješe problem redovnog zdravstvenog pregleda policijskih službenika ih na ovaj način dodatno ugrožava”, navode iz Centra za sigurnosne studije.
