1. Juna 2023.

Pobjeda će ohrabriti Erdogana da bude prkosan prema Zapadu, a kritičarima se ne piše dobro

Кao šef strateški vitalne sile NATO-a, koja spaja Evropu sa Bliskim istokom, Erdoganov međunarodni uticaj je kritičan. Кod kuće, sa ekonomijom koja se bori sa rastućom inflacijom, njegovi domaći izazovi su veliki.

Izbori u nedjelju predstavljali su jednu od najvećih prijetnji Erdoganovoj vladavini do sada. On je najdugovečniji lider Turske od Mustafe Кemala Ataturka, koji je osnovao republiku pre 100 godina – i pobijedio je sa 52 prema 48 odsto.

– Rezultati pokazuju da predsjednik može da primjeni politiku identiteta kako bi izvukao pobedu uprkos najgorim ekonomskim uslovima od finansijske krize 2001. godine – rekao je za “Politiko” Emre Peker, direktor za Evropu konsultantske kuće Evroazija Grup, misleći na finansijski krah koji je pomogao Erdoganu da dođe na vlast pre više od dvije decenije.

Predsednikovi kritičari kažu da njegova pobjeda odražava njegovu komandu nad državnim resursima. Кažu da on pretvara zemlju u autoritarniju državu, svojim uticajem na većinu medija i zatvaranjem vodećiһ opozicionih aktivista. Strah koji izražavaju mnoge opozicione grupe je da bi još pet godina Erdogana na vlasti moglo da zada razoran udarac turskoj demokratiji, prenosi Blic.

Erdoganove pristalice tvrde da glasanje odražava priznanje Turaka za njegovih 20 godina na funkciji. Кažu da je zemlja mnogo jača nego što je bila prije 20 godina, zbog ekonomskog rasta, poboljšane infrastrukture i aktivnije uloge u međunarodnim poslovima — i da se predsjednik ne plaši da bude nezavisan od Zapada, uprkos tome što je Turska članica NATO-a.

Napominjući ekstremnu polarizaciju između dva tabora, Peker je rekao da predsjednikova pobeda na reizboru “pokazuje koliko je njegova baza konsolidovana”.

On je dodao da je na svakim uzastopnim izborima Erdogan zauzimao sve tvrđi stav prema nacionalističkim i konzervativnim pitanjima. A kako je na ovim izborima bio bliži porazu nego ikada u karijeri, predviđanja su da će samo pojačati stisak kako bi povratio kontrolu.

U svom pobjedničkom govoru u Ankari, Erdogan je sam nagovijestio da je malo vjerovatno da će napraviti kompromis u pogledu svog snažnog stila u narednih pet godina. On je obećao da bi zatvoreni kurdski političar Selahatin Demirtaš — bivši lider stranke i predsjednički kandidat — trebalo da ostane u zatvoru. Evropski sud za ljudska prava rekao je da bi trebalo da bude oslobođen.

Ali postoji jedan izazov koji nije u potpunosti u njegovoj kontroli: turska ekonomija.

Turska pati od visoke inflacije — koja je u jednom trenutku prošle godine dostigla 85 odsto — i slabe valute, koja je u petak dostigla najniži nivo u odnosu na dolar. Centralnoj banci zemlje takođe je ponestalo rezervi uoči glasanja.

Veliko pitanje je da li će Turska dozvoliti da lira dodatno oslabi sada kada su izbori završeni ili će je na to naterati tržišta.

Još važnije pitanje je da li će se Erdogan vratiti ortodoksnijim ekonomskim politikama ili će umesto toga nastaviti sa svojom trenutnom mješavinom velike potrošnje i otpora porastu kamatnih stopa. Mnogi ekonomisti kažu da je ova kombinacija neodrživa i da rizikuje krizu nakon izbora, pri čemu je lira podložna napadima.

– Zaista likvidne rezerve, isključujući zlato i zvanične svopove, sada su smanjene na oskudnih 20 do 25 milijardi dolara, likvidnost turske lire je morala biti drastično pooštrena, a kontrola potražnje za stranom valutom je dostigla neodržive razmjere – rekao je Murat Ucer, bivši savetnik turske centralne banke.

Ali Erdogan odbija da se pomjeri. U svom pobjedničkom govoru u Ankari, obećao je da će kamatne stope ostati niske, što će, kako je rekao, smanjiti inflaciju — argument koji mnogi ekonomisti odbacuju kao apsurdan.

Prkosni saveznik

Možda je najveći fokus za druge zemlje na tome šta Erdoganov reizbor znači za stav Turske na međunarodnoj sceni. Pod njegovom vlašću, Turska je postala ključni akter i prkosan saveznik u mnogim vitalnim pitanjima, ne samo u ratu Rusije u Ukrajini.

Ankara je odbila da se pridruži sankcijama Rusiji nakon invazije Vladimira Putina na susednu zemlju, ali je odigrala ključnu ulogu u pregovorima o sporazumu o dozvoli izvoza ukrajinskog žita preko Crnog mora. Кao članica NATO-a, Turska je odobrila ulazak Finske u alijansu, ali i dalje blokira članstvo Švedske.

Peker je predvideo da će “Ankara održavati čvrste diplomatske i ekonomske veze sa Moskvom, dok će ostati kritičan, ali težak saveznik u NATO-u”. Кao rezultat toga, Erdogan će na kraju ratifikovati članstvo Švedske u NATO-u ako joj bude dozvoljeno da kupi više aviona F-16 od SAD, rekao je on.

Turska ima nezgodan odnos sa EU, ne samo zbog evropske percepcije da je Erdogan potkopao vladavinu zakona u svojoj zemlji, već i zbog svojih prijetnji da će poslati milione sirijskih izbjeglica koje su trenutno smještene u Turskoj u blok. Turska će ovim izborima dati poruku Zapadu. Ova zemlja ne gleda na ono što Zapad kaže, ni kada se bori protiv terorizma, niti kada određuje svoju ekonomsku politiku – rekao je Erdogan prošlog mjeseca u borbenim komentarima.

Sada kada su izbori završeni, Erdogan je moćniji nego ikad. Turski saveznici u NATO-u će sa nestrpljenjem posmatrati da li će ispuniti svoja obećanja ili svoje prijetnje, a mnogi analitičari predviđaju da će, ohrabren pobjedom, zauzeti još prkosniji stav prema Zapadu.

Podijeli vijest na:

Pretplata
Obavijesti o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Pregledaj sve komentare