Zbog Naftne industrije Srbije koja je u ruskom vlasništvu Beograd strahuje od američkih sankcija. O tome piše ugledni njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung.
“Hrabro kao lav, hrvatski premijer Andrej Plenković bori se za srpske interese. Barem takav utisak može imati svako ko je pratio neke od njegovih nedavnih izjava”, piše njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) povodom situacije u vezi s Naftnom industrijom Srbije i prijetnjom sankcijama koja je nedavno stigla iz Vašingtona.
Kako prenosi Deutsche Welle, na početku članka navode se poznate činjenice – da je odlazeća Bajdenova administracija uvela sankcije ruskoj naftnoj industriji, a time i Naftnoj industriji Srbije (NIS) koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma. Autor članka Michael Martens u tekstu pod naslovom “Srpski prilog ruskom ratnom budžetu”, podsjeća čitaaoce da se radi o izuzetno profitabilnoj velikoj firmi koja ima više od 5.000 zaposlenih samo u Srbiji i još nekoliko hiljada u regiji, kao i više od 400 benzinskih pumpi.
„To je najveći poreski obaveznik u Srbiji. Osim toga NIS i na druge načine utiče na srpsko društvo, na primjer kao glavni sponzor fudbalskog kluba Crvena zvezda. Godišnja neto zarada, koja se mjeri troznamenkastim brojem miliona, ostaje za ratni budžet Rusije.”
„Međutim, taj poslovni model ugrožen je američkim sankcijama. Rusija se mora povući iz ekonomski i prije svega politički profitabilnog posla u Srbiji i to do 25. februara, sa prelaznim rokom od 15 dana za obavljanje prodaje novim vlasnicima. Ako se to ne dogodi, sankcije bi mogle pogoditi Srbiju svom snagom. Prijete velika inflacija i akutna energetska kriza”, piše FAZ.
Plenković kao zastupnik interesa Srbije
Autor piše tekst iz Zagreba i objašnjava da službena Hrvatska želi izbjeći takav razvoj događaja:
„Premijer Hrvatske to žarko želi izbjeći. Plenković je još u decembru 2024., kada je procurilo da će naredni američki paket sankcija pogoditi Srbiju, izjavio da je potrebno pronaći održivo rješenje. Poslije Plenkovićevog razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Briselu citira se njegova izjava da nikome nije u interesu ostaviti Srbiju bez snabdijevanja gorivom. Hrvatska po njegovim riječima neće biti u prvim redovima te politike.“
Potom se objašnjava kako Plenkovićevo zalaganje za dobrobit Srbije možda djeluje iznenađujuće, budući da nije u velikoj ljubavi sa predsjednikom te zemlje, ali se podsjeća i na činjenicu da se srpska naftna industrija skoro u potpunosti snabdijeva Jadranskim naftovodom koji još od jugoslavenskih vremena vodi sa hrvatskog otoka Krk.
„Cjevovodni sistem i niz skladišta povezanih sa njim u većinskom je vlasništvu državne firme JANAF, koja uredno dobicima puni blagajnu vlade u Zagrebu. A najvažnija mušterija JANAF-a je novosadski Gazprom Neft. Drugim riječima, i Hrvatska profitira od ruskog posla u Srbiji. Bez ruskog preduzeća u Srbiji kao mušterije dovela bi se u pitanje i budućnost ili barem rentabilnost JANAF-a.“
Prodaja? Podrška? Kupovanje vremena?
Njemački list prenosi i nagađanja u Beogradu i Zagrebu o tome kako bi moglo izgledati rješenje:
„Prodaja neutralnom preduzeću, recimo grčkom? Prinudna podrška? Ono nije opcija, jer Vučić ne želi pokvariti odnose sa Moskvom, naročito jer uskoro mora pregovarati s Putinom o novom ugovoru o plinu. Ta balkanska država nije se priključila sankcijama protiv Rusije i nagrađena je isporukama jeftinog ruskog gasa. Ali hoće li to vrijediti i u slučaju da Rusija mora predati najvažniji instrument privrednog i političkog uticaja u Srbiji?”
„Za sada Moskva i Beograd kupuju vrijeme”, piše FAZ. „Srpsko Ministarstvo energetike saopštilo je da je NIS zamolio Vašington za odgodu sankcija na 90 dana. Tu molbu podržavaju vlade Srbije i Mađarske. Očito postoji nada da će Trampa nagovoriti da ukine sankcije svog prethodnika ili makar spriječi njihovu primjenu.”
Ocjenjuje se i da je podrška Mađarske „pametna računica“: „Tramp ima visoko mišljenje o mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, a on je s druge strane dobar sa Vučićem, pošto su obojica razvili sličan model vlasti u svojim zemljama.“
„Orban i Vučić, međutim, pripremaju još jednu veliku stvar, koja bi trebala osnažiti ruski uticaj u jugoistočnoj Europi kao malo koji događaj prethodnih decenija. U oktobru 2022. Beograd i Budimpešta najavili su da će se cijevima povezati sjever Srbije i Mađarska, da bi se tamo priključile na južni krak naftovoda Družba, kojim se Mađarska još od sovjetskih vremena snabdijeva ruskom naftom. Tek prošle nedjelje srpska vlada je potvrdila taj plan. Tehnička priprema bit će završena 2025., a gradnja 2027.”, navodi Frankfurter Allgemeine Zeitung, ali uz ocjenu da je „nejasno kome će tada pripadati srpska naftna industrija“, prenosi Deutsche Welle.
