Paralizovani mladić iz Velike Britanije postao je jedan od prvih ljudi u Evropi s ugrađenim Neuralinkovim moždanim čipom – i danas može upravljati računarom samo snagom misli.
Šta treba znati:
- Pacijent upravlja računarom isključivo mislima
- Čip koristi 1.024 elektrode i AI softver
- Ljekari: „Ovo je prekretnica u medicini“
Sebastian Gomez-Pena, volonter u prvom britanskom ispitivanju uređaja kompanije Neuralink, ostao je paralizovan od vrata naniže nakon nesreće.
Vodeći neurohirurg u ovom ispitivanju izjavio je kako je nivo kontrole koji čip nudi „zapanjujući“ te da će predstavljati „prekretnicu“ u medicini, piše Sky News.
„Život vam se potpuno promijeni kada odjednom više ne možete pomjeriti nijedan ud“, rekao je Gomez-Pena, koji je doživio nesreću nakon završenog prvog semestra na medicinskom fakultetu, prenosi Index.hr.
„Ovakva tehnologija vam na neki način vraća nadu.“
On je jedan od sedam učesnika britanskog ispitivanja čiji je cilj procijeniti sigurnost i pouzdanost uređaja.
Kako čip funkcioniše
Tokom petosatne operacije u Univerzitetskoj bolnici u Londonu (UCLH), Sebu je u lobanju ugrađen čip povezan s 1.024 elektrode implantirane u mozak. Iako su u zahvatu učestvovali britanski hirurzi i inženjeri Neuralinka, sam uređaj ugradio je Neuralinkov robot R1, razvijen za postavljanje mikroskopskih elektroda u osjetljivo moždano tkivo.
Elektrode, čije su niti oko deset puta tanje od ljudske kose, umetnute su otprilike četiri milimetra u površinu Sebovog mozga, u područje koje kontroliše pokrete ruku. Nervni signali prenose se do čipa, a podaci se bežično šalju na računar.
Tamo softver zasnovan na vještačkoj inteligenciji „uči“ da tumači signale, prevodeći Sebove namjere o pokretanju ruku – čija je funkcija prekinuta nakon nesreće – u pomjeranje kursora na njegovom laptopu ili telefonu.
„Samo pomislim i to se dogodi“
„Svako u mojoj situaciji pokušava pomjeriti bilo koji dio tijela ne bi li vidio ima li ikakvog oporavka. Sada, kada samo pomislim na pokret ruke, sjajno je vidjeti da se nešto zaista događa“, rekao je Seb. „Samo pomisliš i to se dogodi.“
Tokom razgovora, Seb je demonstrirao tehnologiju upravljajući kursorom na ekranu laptopa. Brzo je listao stranice istraživačkog rada koji proučava za ispite na fakultetu, označavao tekst te otvarao i zatvarao prozore, jednako brzo, ako ne i brže, od osobe koja koristi miš ili touchpad.
Njegovi ljekari, iskusni neurohirurzi, bili su jednako impresionirani. „Zapanjujuće je. Vidite nivo kontrole koji ima“, izjavio je Harith Akram, neurohirurg na UCLH-u i glavni istraživač britanskog ispitivanja.
Iako je projekat još u ranoj fazi, Akram vjeruje da su rezultati obećavajući. Neuralinku je trebalo gotovo 20 godina da razvije tehnologiju čipa, hirurškog robota i AI alate potrebne da uvjeri regulatore u sigurnost testiranja na ljudima. Prvi uređaj ugrađen je američkom volonteru prije dvije godine, a danas ga ima 21 osoba u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji i UAE. Svi učesnici pate od teške paralize izazvane povredom kičmene moždine, moždanim udarom ili neurodegenerativnim bolestima poput ALS-a.
„Ova tehnologija biće prekretnica za pacijente s teškim neurološkim oštećenjima“, rekao je Akram. „Ti pacijenti imaju vrlo malo opcija koje bi im zaista poboljšale nezavisnost, posebno danas kada živimo u svijetu koji je toliko zavisan od tehnologije.
Budućnost Neuralinka
Rezultati ispitivanja još nisu objavljeni u recenziranim naučnim časopisima niti su predati regulatorima. Neuralink je odbio dati intervju, ali je omogućio pristup ispitivanju. Misija kompanije je, kako navode, „vratiti autonomiju onima s nezadovoljenim medicinskim potrebama i otključati nove dimenzije ljudskog potencijala“.
Neki korisnici već su ovladali tehnologijom do te mjere da mogu kucati na virtuelnoj tastaturi „razmišljajući“ o pritiskanju tipki, dok su drugi pomoću uređaja upravljali robotskom rukom kako bi se hranili. Uz ovo ispitivanje, koje cilja područja mozga za pokret, planira se i drugo koje će ciljati regije za govor, s nadom da će se on moći vratiti ljudima koji su ga izgubili nakon moždanog udara ili druge povrede mozga. Kompanija takođe planira istražiti mogućnost vraćanja vida slanjem podataka s kamera, putem čipa, u centre za vid u mozgu.
Maskove ambicije
Međutim, osnivač Neuralinka ima još veće ambicije. Na jednom događaju prošle godine iznio je ideju da bi korisnici mogli povezati svoj uređaj s robotom Optimus, kojeg proizvodi njegova druga kompanija, Tesla.
„Trebalo bi da možete imati potpunu kontrolu nad tijelom i senzorima robota Optimus. Dakle, u suštini biste mogli ‘naseliti’ robota. Ne radi se samo o ruci, već o cijeloj stvari“, rekao je Musk. „Bilo bi to prilično fora. Budućnost će biti čudna. Ali na neki način sjajna.“
Potencijal ove tehnologije za ljude s teškom paralizom, sindromom „zaključanosti“ ili čak sljepoćom je neupitan. Ipak, ona otvara i važna pitanja o sigurnosti i privatnosti budućih korisnika.
Prije nego što uređaji dobiju dozvolu za široku upotrebu, Neuralink će morati provesti veća ispitivanja kako bi dokazao njihovu dugoročnu sigurnost i pouzdanost. Za razliku od drugih Maskovih inžinjerskih poduhvata, ovaj zavisi od hrabrih i odlučnih volontera poput Seba.
