U defenzivi je na bojnom polju na istoku zemlje dok ruske snage nemilosrdno napreduju – iako uz ogromne troškove u ljudstvu i opremi. Ukrajina se trudi obnoviti svoje oslabljene redove motiviranim i dobro obučenim vojnicima, ali proizvoljni sustav mobilizacije uzrokuje prave društvene napetosti. Također se suočava s tmurnom zimom i nestašicama struje i grijanja.
“Društvo je iscrpljeno”, kaže Oleksandr Merežko, predsjednik odbora za vanjske poslove ukrajinskog parlamenta.
Istodobno je ukrajinski predsjednik Zelenski pod sve većim pritiskom zapadnih partnera da pronađe put prema sporazumnom rješenju, i to unatoč skepsi oko spremnosti Rusije da uđe u pregovore i zabrinutosti da je pozicija Ukrajine preslaba da osigura pošten dogovor.
Najopasnija opcija za Kijev je Trumpova pobjeda
Za Kijev je najopasnija mogućnost da Donald Trump pobijedi na američkim predsjedničkim izborima i pokuša nametnuti nepovoljan mirovni sporazum Ukrajini prijetnjom da će uskratiti daljnju vojnu i financijsku pomoć. Trump je prošli tjedan ponovio svoju tvrdnju da bi mogao brzo okončati rat.
Ukrajinski najvjerniji pristaše u Europi nemaju zalihe oružja i nemaju plan za popunjavanje praznine koju bi ostavio SAD.
Kijev je potvrdio da postavlja temelje za buduće pregovore kad su ukrajinske trupe zauzele dio ruske regije Kursk u iznenadnom prekograničnom upadu u kolovozu. Zelenski je rekao da će taj teritorij poslužiti kao adut u pregovaranju.
A prošlog tjedna, u pokušaju da oblikuje razmišljanje svojih saveznika, Zelenski je posjetio SAD kako bi predstavio svoj Plan pobjede, formulu za jačanje položaja Ukrajine prije eventualnih pregovora s Moskvom.
Zelenski predstavio Plan pobjede Bidenu, Harris i Trumpu
Ušavši u vrtlog predizborne kampanje u SAD-u, vodio je odvojene razgovore s predsjednikom Joeom Bidenom, potpredsjednicom Kamalom Harris i njezinim republikanskim protukandidatom Trumpom kako bi iznio svoj plan.
“Nije to bio trijumf. To nije bila katastrofa. Bilo je naivno očekivati pljesak kakav smo dobili prije dvije godine”, rekao je visoki ukrajinski dužnosnik o putovanju Zelenskog u SAD.
Zelenski napustio Washington praznih ruku u vezi s dva ključna pitanja
Ipak, ukrajinski čelnik napustio je Washington praznih ruku u vezi s dva središnja pitanja: američkim dopuštenjem korištenja zapadnog oružja za dalekometne udare na ruski teritorij i napretkom u pokušaju Ukrajine da se pridruži NATO-u. Bidenova administracija opirala se i jednom i drugom strahujući da bi to moglo potaknuti Moskvu na eskalaciju sukoba te potencijalno u njega uvući SAD i druge saveznike.
Američki dužnosnici nisu bili impresionirani Planom pobjede Zelenskog, koji uključuje zahtjeve za ogromne količine zapadnog oružja.
Savjetnik koji je pomogao u pripremi dokumenta kaže da Zelenski nije imao drugog izbora nego ponoviti svoje inzistiranje na članstvu u NATO-u jer bi sve drugo bilo shvaćeno kao povlačenje po pitanju zapadnih sigurnosnih jamstava, koje Ukrajinci vide kao neizostavna.
Problem udara duboko u Rusiji
Unatoč bojazni Washingtona, mogućnost napada na ruski teritorij također je ključna za Plan pobjede, kaže savjetnik. Iako su američki dužnosnici tvrdili da je Rusija već premjestila zrakoplove izvan dometa zapadnih projektila, ukrajinski dužnosnici inzistiraju na tome da postoji mnogo drugih ciljeva, poput zapovjednih centara, skladišta oružja i goriva i logističkih središta.
Njihovo uništenje moglo bi poremetiti sposobnost Moskve da vodi rat, pokazati Putinu da su njegovi ciljevi zauzimanja najmanje četiri cijele ukrajinske pokrajine neodrživi i opovrgnuti njegovo uvjerenje da će Zapad izgubiti interes za potporu Ukrajini.
Iako je Plan pobjede ponovno istaknuo stare ciljeve, njegov stvarni značaj je u tome što pomiče ratne ciljeve Ukrajine s potpunog oslobođenja na preokret rata u korist Kijeva i tako želi Rusiju dovesti za pregovarački stol, kaže visoki ukrajinski dužnosnik.
Ukrajinci sve otvoreniji prema dogovoru o prekidu vatre
Više europskih diplomata koji su nazočili prošlotjednoj Općoj skupštini UN-a u New Yorku kažu da primjećuju veću otvorenost ukrajinskih dužnosnika za raspravu o mogućnosti dogovora o prekidu vatre, pa čak i zadržavanju ruskih trupa na njihovom teritoriju.
“Razgovaramo sve otvorenije o tome kako će ovo završiti i čega bi se Ukrajina morala odreći kako bi dobila trajni mirovni sporazum. I to je velika promjena u odnosu na prije šest mjeseci, kad je ova vrsta razgovora bila tabu”, kaže jedan od diplomata koji su bili na sastancima u New Yorku.
Čini se da je ukrajinsko javno mnijenje također otvorenije za mirovne pregovore, ali ne nužno i za ustupke. Anketa jednog kijevskog instituta pokazala je da 57 posto ispitanika misli da bi se Ukrajina trebala uključiti u mirovne pregovore s Rusijom. Prije godinu dana tako je razmišljalo samo 33 posto.
Rat uzima sve veći danak
Istraživanje je pokazalo da rat uzima sve veći danak: 77 posto ljudi prijavilo je gubitak članova obitelji, prijatelja ili poznanika, četiri puta više nego dvije godine ranije. Dvije trećine reklo je da im je teško ili jako teško živjeti od ratnih prihoda.
Život će uskoro postati još teži. Rusija je uništila najmanje polovinu ukrajinskih kapaciteta za proizvodnju struje. Ukrajina sve više ovisi o svoje tri preostale operativne nuklearne elektrane. Kad bi Rusija napala trafostanice u blizini tih postrojenja, to bi moglo uzrokovati kolaps ukrajinskog elektroenergetskog sustava, a s njim i grijanja i opskrbe vodom.
Problem mobilizacije
Drugi izvor napetosti je mobilizacija. Prema novom zakonu, milijuni ukrajinskih muškaraca bili su prisiljeni prijaviti se za moguću vojnu službu ili se suočiti s velikim novčanim kaznama. U isto vrijeme mnogi Ukrajinci znaju za muškarce koji su nasumično zaustavljeni na stanicama podzemne željeznice i odvedeni u mobilizacijske centre, potom na kratku obuku, a zatim na front.
Iako su se Ukrajinci zagrijali za ideju pregovora, većina – 55 posto prema anketi u svibnju – i dalje se protivi bilo kakvom formalnom ustupanju teritorija kao dijelu mirovnog sporazuma.
Međutim, istraživanje KIIS-a pokazuje da je udio ispitanika koji se protive bilo kakvim teritorijalnim ustupcima naglo pao s vrhunca od 87 posto početkom prošle godine. Također je utvrđeno da bi Ukrajinci mogli biti otvoreni za kompromis prema kojem bi u zamjenu za ukrajinsko članstvo u NATO-u Rusija zadržala de facto kontrolu nad okupiranim dijelovima Ukrajine, ali bez priznanja suvereniteta.
“Otvaranje pregovora moglo bi biti okidač za društvenu nestabilnost”
Druge ankete pokazuju da su Ukrajinci još uvijek uvjereni u pobjedu i da će ih razočarati bilo što osim potpune pobjede na bojnom polju. Najveći domaći problem za Zelenskog možda dolazi od nacionalističke manjine koja se protivi bilo kakvom kompromisu, od kojih su neki sada naoružani i obučeni za borbu.
“Otvaranje bilo kakvih pregovora moglo bi biti okidač za društvenu nestabilnost. Zelenski to vrlo dobro zna”, kaže ukrajinski dužnosnik.
“Uvijek će postojati radikalni segment ukrajinskog društva koji će svaki pregovor nazivati kapitulacijom. Krajnja desnica u Ukrajini raste. Desno krilo je opasnost za demokraciju”, kaže Merežko, parlamentarni zastupnik stranke ukrajinskog predsjednika.
Kako pokazuje anketa KIIS-a, prihvatljivost bilo kakvog dogovora koji Rusiji omogućuje da ostane u dijelovima Ukrajine koje je zauzela 2014. godine ovisit će o ishođenju smislenih zapadnih sigurnosnih jamstava, što za Kijev znači članstvo u NATO-u.
“Nitko to neće reći naglas, ali jedino rješenje je teritorij u zamjenu za članstvo u NATO-u”
“Teritorij u zamjenu za članstvo u NATO-u jedino je rješenje, svi to znaju. Nitko to neće reći naglas, ali to je jedina strategija na stolu”, kaže jedan visoki zapadni dužnosnik.
Članstvo u NATO-u ostaje ključni cilj Ukrajine, ali malo sadašnjih članica misli da je to moguće bez potpunog i trajnog prekida vatre i definirane linije koja određuje na koji se dio teritorija Ukrajine odnosi klauzula o međusobnoj obrani.
To bi, doduše, zahtijevalo raspoređivanje golemih savezničkih snaga, od čega bi svaka američka administracija, neovisno tko je vodi, vjerojatno odustala s obzirom na fokus Washingtona na prijetnju iz Kine. Jedno bi pitanje bilo hoće li EU biti spremna preuzeti veći teret.
Nije vjerojatno da bi Rusija prihvatila članstvo Ukrajine u NATO-u
Bi li Rusija prihvatila ulazak Ukrajine u NATO, svrstavanje sa Zapadom koje je godinama pokušavala vojno osujetiti? Mnogi s obje strane Atlantika kažu da je to malo vjerojatno.
“Mislim da Rusija ne bi pristala na naše članstvo u NATO-u. Sve osim punopravnog članstva vjerojatno neće biti dovoljno da zaustavi vojnu agresiju Kremlja. Čak i ako dobijemo pozivnicu za NATO, to neće značiti ništa. To je politička odluka”, dodaje visoki ukrajinski dužnosnik.
Kad je prošli vikend napuštao SAD, Zelenski je rekao da će listopad biti vrijeme odluke. Ukrajinski čelnik ponovno će zatražiti dopuštenje za gađanje ciljeva unutar Rusije streljivom koje isporučuje Zapad znajući da je to jedna od rijetkih opcija za okončanje neprijateljstava.
Index.hr
