Evropsko vijeće će 18. i 19. decembra zasjedati u Briselu, a Klix.ba je u posjedu nacrta zaključaka ovog tijela o zemljama kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina je uglavnom dobila kritike zbog spore reforme, ali i poneku pohvalu.
Evropsko vijeće je u ovom nacrtu, koji bi trebao biti usvojeni na ovosedmičnom samitu, posvetilo nekoliko tačaka Bosni i Hercegovini, a zaključci su većinom negativni.
Prije svega, iz Evropskog vijeća u ovom nacrtu kritikuju brzinu reformi u našoj zemlji.
“Vijeće konstatuje da je reformska dinamika i dalje u zastoju i poziva sve političke aktere da ponovo usmjere fokus zemlje na napredak na putu ka EU i da ispune neophodne reforme. Kao prioritet, Bosna i Hercegovina treba usvojiti novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o sudovima, u skladu s evropskim standardima, te imenovati glavnog pregovarača. Bosna i Hercegovina također treba izraditi nacionalni plan za usvajanje pravne stečevine EU (acquis) i hitno imenovati nacionalnog IPA koordinatora”, stoji u ovom dokumentu.
Posebno su kritikovali oblast pravosuđa i borbe protiv korupcije, s posebnim akcentom na poštovanje i provođenje odluka Ustavnog suda BiH.
“Vijeće također primjećuje da je ostvaren određeni napredak u borbi protiv organizovanog kriminala te pozdravlja ratifikaciju Sporazuma o saradnji s Eurojustom i usvajanje Zakona o zaštiti ličnih podataka. I dalje je potrebno uspostaviti vidljive rezultate kroz istrage i presude, kao i nastaviti jačanje institucionalnih, planskih i koordinacionih kapaciteta zemlje u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, naveli su.
U nacrtu, odnosno u dijelu koji se odnosi na BiH, ima i nekoliko stvari koje je Evropsko vijeće pohvalilo.
“Vijeće pozdravlja usvajanje Zakona o kontroli granice i operativno raspoređivanje osoblja Frontexa nakon potpisivanja i privremene primjene Statusnog sporazuma s Frontexom, te poziva Bosnu i Hercegovinu da se u potpunosti i bez odlaganja uskladi s viznom politikom EU”, piše u nacrtu ovog dokumenta.
Pohvaljen je i “ograničeni napredak”, kako su naveli, u segmentu temeljnih prava, gdje su naglasili da je potreban integritet izbornog procesa uoči Općih izbora naredne godine.
Također, naglasili su i da se trebaju provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
“U vezi s institucionalnim mehanizmima uspostavljenim Dejtonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba provesti dodatne ustavne i izborne reforme kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana, posebno kroz provođenje presuda Sejdić-Finci i srodne sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava. Vijeće ponavlja svoj poziv na inkluzivan proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog i u skladu s evropskim standardima, s ciljem uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, naročito u svjetlu izbora 2026. godine. Vijeće također podsjeća da određeni broj odluka Ustavnog suda još uvijek nije u potpunosti proveden. Ne smiju se poduzimati koraci koji bi dodatno otežali provođenje tih odluka ili produbili podjele”, navodi se u ovoj tački.
U ostalim tačkama su naveli i nekoliko stvari koje su pohvalili. Prije svega, pohvalili su nedavna dešavanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske, odnosno povlačenje neustavnih zaključaka, za koje navode da “doprinose deeskalaciji političke situacije”.
“Vijeće naglašava ključnu važnost da vlasti u entitetu Republika Srpska pokažu jasnu političku volju da se udalje od preostalih inicijativa i zakonodavstva koje je u suprotnosti s ustavnim poretkom i evropskim putem zemlje, a koji i dalje predstavljaju izvor zabrinutosti”, stoji u ovom dokumentu.
Uz to, kako navode, pohvalili su i vlasti BiH zbog “potpune usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
“To jasno pokazuje njenu posvećenost evropskom putu, te je ohrabruje da to usklađivanje zadrži i da u potpunosti provodi restriktivne mjere, uključujući one protiv Rusije i Bjelorusije”, navode u nacrtu zaključaka.
Uz to su pozdravili i produženje misije EUFOR-Althea, stali iza institucije visokog predstavnika u BiH, te usvajanje i provođenje Reformske agende.
Ovo je, podsjetimo, nacrt dokumenta koji bi trebao, uz moguće izmjene, biti usvojen na dvodnevnom samitu u Briselu koji počinje u četvrtak.
