Ima nisku nutritivnu vrijednost i visok potencijal za izazivanje upale
Nagli porast konzumacije ove vrste hrane, u poređenju sa svježom i cjelovitom hranom, identificiran je kao ozbiljna prijetnja globalnom zdravlju, s potencijalnim posljedicama koje uključuju niz bolesti, od gojaznosti do dijabetesa tipa 2 i depresije, a identificiran je i kao krivac za porast broja slučajeva raka. Najnovija naučna otkrića također govore da oštećuje mnoge organe u našem tijelu.
– Prvi rad u ovoj seriji u Lancetu pokazuje da ultra-prerađena hrana šteti svakom glavnom organskom sustavu u ljudskom tijelu. Dokazi snažno upućuju na to da ljudi nisu biološki prilagođeni njezinoj konzumaciji – za Guardian je izjavio profesor Carlos Monteiro, autor znanstvenih preglednih studija objavljenih u časopisu The Lancet.
Autori pregleda, koji su analizirali rezultate 104 dugoročne studije, kažu da porast potrošnje pokreću korporacije koje, u svojoj potrazi za profitom, koriste agresivne taktike kako bi privukle potrošače i osujetile regulaciju. Dodaju da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se zaustavio porast potrošnje ultra-prerađene hrane.
Veza s kolorektalnim karcinomom
Najvažnija studija o raku debelog crijeva, koja je obuhvatila više od 200.000 odraslih osoba praćenih 28 godina, koju su 2022. godine proveli Zhang i kolege, a objavljena je u JAMA Network Open, pokazala je da je visok unos ultra-prerađene hrane povezan s 29 posto većim rizikom od raka debelog crijeva kod muškaraca. Posebno visoki rizici predstavljaju prerađeno meso, zaslađena pića i gotova jela. Kod žena je veza slabija, ali i dalje prisutna. Slično tome, osmogodišnja studija Fiolet i kolega na 104.980 ispitanika pokazala je da svako povećanje udjela ultra-prerađene hrane za deset posto povećava rizik od raka za 12 posto, a posebno je naglašena veza s karcinomima probavnog sistema.
Ultra-prerađena hrana uključuje sve, od brze hrane do proteinskih pločica, kobasica, hamburgera, grickalica, gotovih jela, žitarica i gaziranih pića. Dok su neke namirnice prerađene u manjoj mjeri, ultra-prerađena hrana se definira kao hrana koja sadrži više od pet sastojaka koji se obično ne nalaze u kućnoj kuhinji, kao što su emulgatori, konzervansi, aditivi, boje i zaslađivači. Imaju nisku nutritivnu vrijednost i visok potencijal da izazovu upalu.
Koliko toga jedemo?
Danas ultra-prerađena hrana čini oko 50 posto prosječne prehrane u zemljama kao što su Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države. Među mladima i osobama iz socioekonomski ugroženijih sredina taj udio raste i do 80 posto.
Iako ne postoje sveobuhvatni nacionalni podaci posebno za Hrvatsku o udjelu ultra-prerađene hrane u ukupnoj prehrani odraslih, neke evropske studije uključuju Hrvatsku ili uspoređuju konzumaciju nezdrave/prerađene hrane u Evropi, gdje se Hrvatska spominje kao dio konteksta potrošnje. Međutim, studija provedena među djecom školskog uzrasta u Hrvatskoj pokazala je da je udio energije iz ultra-prerađene hrane jednak udjelu energije iz neprerađene ili minimalno prerađene hrane – oboje je iznosilo 38,1 posto ukupne energije dnevne prehrane. To znači da velika količina kalorija koje konzumiraju djeca dolazi iz ultra-prerađenih proizvoda, što može negativno utjecati na unos ključnih hranjivih tvari i ukupni kvalitet prehrane.
Poziv na akciju
Prema autorima najnovijeg pregleda, samo obrazovanje nije dovoljno za rješavanje problema. Umjesto toga, oni se zalažu za „drugačiju viziju prehrambenog sistema, s naglaskom na lokalne proizvođače hrane, očuvanje kulturnih tradicija hrane i ekonomske koristi za zajednice“.
Iako priznaju da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli mehanizmi koji dovode do dugoročnog narušavanja zdravlja, kroz klinička i društvena ispitivanja, autori pozivaju na hitne mjere, uključujući zabranu ultra-prerađene hrane u javnim prostorima poput bolnica i škola i uvođenje strožih ograničenja oglašavanja.
Jutarnji.hr
